- Hrvatska

Fitch potvrdio kreditni rejting Hrvatske

Ocjena "A" signalizira ulagačima u državne obveznice da Fitch očekuje nizak rizik od neurednog servisiranja duga te da su kapaciteti za njegovu otplatu snažni, iako su osjetljiviji na nepovoljne poslovne i gospodarske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilni izgledi znače da Fitch u dogledno vrijeme očekuje zadržavanje rejtinga Hrvatske na razini "A-", uz procjenu da će se udio javnog duga u BDP-u stabilizirati u srednjem roku unatoč očekivanom povećanju proračunskog manjka.

Hrvatska se suočava sa strukturnim izazovima

Snažan gospodarski rast i dalje bi trebao podupirati približavanje Hrvatske skupini razvijenih zemalja, iako vanjska cjenovna konkurentnost u posljednje vrijeme slabi, ponovila je agencija zaključak iz izvješća objavljenog u ožujku.

Rejting Hrvatske odražava "vjerodostojan" zakonski okvir utemeljen na članstvu u Europskoj uniji i europodručju, snažan gospodarski rast te potvrđenu fiskalnu disciplinu koja je posljednjih godina omogućila znatno smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, navodi Fitch u najnovijem izvješću.

Kao slabosti izdvojeni su niži BDP po stanovniku, slabiji institucionalni kapacitet i sustav upravljanja u odnosu na zemlje s ocjenom "A", kao i malo gospodarstvo koje Hrvatsku čini ranjivom na vanjske šokove. Fitch je podigao hrvatski rejting na "A-" u rujnu 2024. godine i od tada ga nije mijenjao.

Agencija upozorava da se Hrvatska suočava sa strukturnim izazovima koji bi mogli usporiti njezino približavanje razvijenijim državama. Među njima su slab rast produktivnosti i brz rast plaća koji je povećao troškove rada. Hrvatsko gospodarstvo i dalje se u velikoj mjeri oslanja na turizam pa je izloženo šokovima u vanjskoj potražnji i slabljenju cjenovne konkurentnosti.

Glavni pokretač rasta bit će osobna potrošnja

Fitch procjenjuje da će gospodarski rast ove godine usporiti na 2,4 posto, nakon 3,4 posto u 2025., ali će i dalje biti iznad medijana zemalja s ocjenom "A" te znatno iznad očekivanog prosjeka europodručja, gdje se predviđa rast od 0,9 posto.

Glavni pokretač rasta i u idućim godinama bit će osobna potrošnja, ali u manjoj mjeri nego dosad zbog sporijeg rasta plaća i više inflacije. Ulaganja bi trebala ostati snažna zahvaljujući sredstvima iz fondova Europske unije, unatoč strožim uvjetima financiranja.

Europski novac bit će "važan" pokretač gospodarskog rasta do 2030., ali će Hrvatska u proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. dobiti "znatno" manje sredstava nego u sadašnjem financijskom ciklusu, koji su obilježili transferi iz Mehanizma za oporavak i otpornost te pomoć za obnovu nakon potresa.

Proračunski manjak trebao bi ove godine ostati blizu tri posto BDP-a, a zatim se tek blago smanjiti na 2,9 posto BDP-a u 2027. i 2028.

Hrvatski javni dug trebao bi se stabilizirati na oko 56 posto BDP-a
U Fitchu smatraju da je uvođenje eura "blago oslabilo proračunska sidra", ali očekuju da će vlada nastaviti poštovati fiskalna pravila Europske unije. Podsjećaju da je Hrvatska od Bruxellesa zatražila aktivaciju klauzule koja će omogućiti veće odstupanje od planiranog trenda neto potrošnje kako bi povećala izdvajanja za obranu.

Prema procjenama agencije, hrvatski javni dug trebao bi se u srednjem roku stabilizirati na oko 56 posto BDP-a, što je nešto ispod medijana zemalja s rejtingom "A".

Manjak na tekućem računu platne bilance porastao je u 2025. na 3,5 posto BDP-a, nakon 2,1 posto godinu ranije. U razdoblju od 2026. do 2028. Fitch očekuje "umjerene" deficite, u prosjeku od 3,3 posto BDP-a, koji će odražavati manji višak u sektoru usluga zbog slabljenja cjenovne konkurentnosti turizma i većeg broja putovanja u inozemstvo.

Ti će se deficiti, procjenjuje agencija, bez poteškoća financirati "stabilnim" izravnim stranim ulaganjima i priljevom sredstava iz Europske unije na kapitalni račun.

Potencijalno snižavanje ili povećanje rejtinga

Fitch upozorava da bi mogao sniziti hrvatski rejting ako gospodarstvo u srednjem roku bude raslo znatno sporije od sadašnjih procjena zbog, primjerice, "strukturnih šokova u ključnim sektorima" ili narušene konkurentnosti.

Rejting bi mogao biti snižen i ako se udio javnog duga u BDP-u osjetno poveća zbog duljeg razdoblja blaže fiskalne politike ili slabijih gospodarskih izgleda.

S druge strane, rejting bi mogao biti povećan ako se udio javnog duga u BDP-u nastavi kontinuirano smanjivati, "vjerojatno" ispod 50 posto BDP-a prema srednjoročnim projekcijama agencije, posebno ako taj trend bude poduprt "strukturnim poboljšanjem u javnim financijama".

Pozitivno bi bilo ocijenjeno i približavanje "strukturnih" pokazatelja, uključujući kvalitetu sustava upravljanja i razinu dohotka, medijanu zemalja s ocjenom "A", primjerice kroz dulje razdoblje snažnog gospodarskog rasta koje ne bi dovelo do "gomilanja" makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.