Investicije - Hrvatska

200 milijuna eura za 800 radnih mjesta

Ulaganja u proizvodnju biomase, turizam i metaloprerađivačku industriju prvi su sretni dobitnici nove Vladine strategije za privlačenje investicija. Naime, upravo su projekti privatnog kapitala iz tih područja prvi koji su “otkočeni” nakon tri mjeseca funkcioniranja Vladine Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije.

Radi se, kako doznajemo iz Vladinih krugova, o ukupno četiri projekta, koji su dosad “zapinjali” na papirologiji i nizu drugih prepreka, zbog kojih nas kapital zaobilazi u širokom luku.

Još četiri projekta

Od toga dva projekta (jedan veći i jedan manji) tiču se biomase. Tako dobivena drvna biomasa pokretala bi novu termoelektranu u Koprivničkom Ivancu, koju planira graditi njemačka tvrtka E-Two-Energy. Uskoro bi trebao krenuti i turistički projekt na jednom od naših otoka, dok je tvornica za gradnju postrojenja za strojnu obradu kućišta turbopunjača za motore automobila u Slavonskom Brodu, u izvedbi francuske tvrtke Saint Jean Industries, već gotova.

Ukupnu vrijednost spomenuta četiri projekta u Vladinim krugovima procjenjuju na od 180 do 200 milijuna eura, a trebali bi otvoriti oko 800 novih radnih mjesta. U pripremi su, kaže nam naš izvor iz Vladinih krugova, još četiri (trenutačno “zakočena” privatna) projekta, koji su zajedno također teški oko 200 milijuna eura. U Banskim dvorima vjeruju da bi do kraja godine preko svojih radnih skupina mogli pomoći pokretanju projekata privatnog kapitala ukupne vrijednosti od 800 milijuna do milijardu eura, što bi značilo i otvaranje više tisuća novih radnih mjesta.

Briga o zakonu

- Ti su projekti zapnjali na papirologiji. Mnogi od njih vuku se i godinama. Naša je radna skupina pogurala njihovu provedbu - kaže sugovornik iz Vladinih krugova.

U uklanjanje prepreka ulaganjima uključeni su i HUP, HGK i HOK, čime se osigurava i glas gospodarstva, ali i Ministarstvo pravosuđa i DORH, čime se vodi računa da rad Vladine skupine ne iskoči iz zakonskih okvira. U praksi, cijela operacija “guranja” projekata otprilike ide ovako: investitor koji je izgubio živce probijajući se kroz labirinte birokracije, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, za pomoć se obrati Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK), koja potom problem iznese pred Vladinu Radnu skupinu za poslovnu klimu i privatne investicije.

Tri radne skupine

Ona potom razmotri slučaj, identificira probleme i pokušava ih riješiti. Pomoć u tome daje joj AIK, koji projekte koji su zapeli rangira prema vrijednosti, djelatnosti i duljini čekanja realizacije.

Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije jedna je od tri koje su Banski dvori osnovali na početku ove godine, s ciljem micanja Hrvatske s recesijske nulte točke, u kojoj se vrti u krug već petu godinu. Na čelu skupine je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a čini je 18 članova. Jedan od njenih zadataka je “guranje” zapelih projekata privatnog sektora, kao i predlaganje Vladi rješenja za poboljšanje poslovne i investicijske klime. Preostale dvije radne grupe bave se javnim investicijama, kao i fondovima EU, a sve tri za svoj rad izravno odgovaraju potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova EU Branku Grčiću .

Nedosegnuta 2008.

Prema podacima HNB-a, stranci su u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine uložili ukupno nešto više od 26,1 milijardi eura. Najviše stranih ulaganja bilo je u pretkriznoj 2008. godini, kada su stranci ovdje investirali više od 4,2 milijarde kuna.

- Dobro je što Vlada “gura” projekte koji su zapeli, ali ne vjerujem da će to biti dovoljno. Naši pravi problemi su birokracija i neporezna davanja, a ništa nije napravljeno na poboljšanju uvjeta poslovanja - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist koji ne očekuje velike rezultate ove vladine akcije.

Zemlje u okruženju i dalje nude bolje poslovne uvjete

Vlada u ovoj godini očekuje investicije privatnog sektora od 50 milijardi kuna, dok bi ulaganja javnog sektora trebala iznositi nešto više od 20 milijardi kuna. Iako će pokretanje zamrlog investicijskog ciklusa s mrtve točke, makar i “guranjem” dosad zakočenih projekata, pridonijeti gospodarskom oporavku, čije prve naznake ekonomisti očekuju nakon ulaska u EU, već je sada izvjesno da će se Vladina investicijska očekivanja za 2013. vrlo teško ostvariti. Naime, investicije javnih poduzeća i dalje nikako da krenu, dok u privatnom sektoru ionako muku muče s opstankom na dugotrajnom recesijom izmučenom tržištu, pa o nekim (značajnijim) ulaganjima malo tko razmišlja. Štoviše, ako privatnici i kroje investicijske planove, onda su im u fokusu druge zemlje, koje im nude bolje uvjete poslovanja od Hrvatske.