
Od jajeta do pileta potrebno je svega tri tjedna, no proizvodnja milijuna jednodnevnih pilića zahtijeva suvremenu tehnologiju, strogu kontrolu i velika ulaganja.
U vrijeme kada europsko peradarstvo pritišću ptičja gripa, visoki troškovi proizvodnje te konkurencija iz Ukrajine i Brazila, varaždinska Koka ulaže u modernizaciju proizvodnje.
U novoj varaždinskoj valionici gotovo je cijeli proces automatiziran. Od
trenutka kada jaje uđe u inkubator, računalno se prate temperatura,
vlaga, ventilacija i mikroklimatski uvjeti.
Valionica vrijedna
20 milijuna eura prostire se na oko sedam tisuća četvornih metara, a
godišnji kapacitet iznosi do 45 milijuna pilića. U Koki ističu da je
riječ o tehnologiji kakvu zasad nema nitko u regiji.
- Imao sam
iskustva raditi i u starom pogonu, tako da ovdje se zaista sve može
pratiti. Možemo napraviti kvalitetnu analizu i obradu podataka, naveo je
upravitelj valionice Tomislav Crnčec.
- Ovom kapitalnom investicijom stvaramo dodatni temelj za budući razvoj modernog hrvatskog peradarstva. Investicija nije važna samo zbog uvođenja najnovije svjetske, visoko sofisticirane tehnologije za proizvodnju kvalitetnih jednodnevnih pilića, nego i zbog jačanja kvalitete peradarske proizvodnje i samodostatnosti, čija se važnost posebno pokazala u krizama poput pandemije COVID-a, rekao je predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak.
Ptičja gripa i troškovi pritiskaju peradarstvo
Investicija stiže u trenutku u kojem se europsko peradarstvo više ne
bori samo za veću proizvodnju – nego i za njezinu sigurnost. Ptičja
gripa najveća je opasnost. Zato su zatvoreni sustavi proizvodnje i
biosigurnost postali nužni. Jer unos virusa može izazvati velik gubitak.
-
Ugroza je svjetska i sveprisutna i ja bih rekao više nema seoski
karakter. Ptičja gripa, nažalost, ostaje stalna prijetnja. Odgovor Koke
je u integraciji, u strogoj preventivi, biozaštiti, u svakom segmentu,
ističe Sabljak.
No bolest nije jedina prijetnja. Dok potrošači
posljednjih godina osjećaju rast cijena hrane, proizvođači se suočavaju
sa skupljom energijom, radom i drugim troškovima. U kolovozu je
inflacija u Hrvatskoj iznosila 4 posto, a energija je na godišnjoj
razini bila skuplja čak 17 posto.
- Ta investicija nije samo važna kao implementacija najnovije svjetske tehnologije za proizvodnju kvalitetnih jednodnevnih pilića, nego je i temelj hrvatskog peradarstva u kvaliteti same proizvodnje i samodostatnosti, kazao je.
Tehnologija i samodostatnost u fokusu
Prednost Koke je što velik dio posla mogu obaviti sami prije nego što
proizvod stigne na police trgovina. Imaju vlastitu valionicu, farme,
tvornicu stočne hrane i proizvodnju mesa. Od jaja do gotovog proizvoda
unutar jednog sustava.
- To je snaga i strategija Koke – imamo
vlastiti, zaokruženi proizvodni sustav. Hrvatsku proizvodnju dodatno
potvrđujemo kroz koncept 5 HR, kojim jamčimo sljedivost svake faze
proizvodnje. Kada se pojave izazovi poput pandemije, ptičje gripe ili
ograničenja kretanja ljudi i robe, proizvodni proces ne staje jer
ključne resurse imamo unutar vlastitog sustava, istaknuo je.
Europska
unija proizvodi više od 13 milijuna tona mesa peradi godišnje. Ali
dosta i uvozi - najviše iz Ukrajine, Brazila. Za europske, pa tako i
hrvatske proizvođače, misija je jasna, konkurirati se mora
produktivnošću i tehnologijom.
- Stalno smo prisutni na europskom
tržištu, gdje je konkurencija snažna, osobito iz Ukrajine. Naš je
odgovor ulaganje u tehnologiju i veću učinkovitost proizvodnje kako
bismo ostali konkurentni, prisutni na tržištu i pratili najnovije
trendove, poručio je Roman Merkaš, član Uprave Koke za proizvodnju.
Jer u modernom peradarstvu više nije dovoljno samo proizvesti. Tko ne ulaže u tehnologiju, biosigurnost i učinkovitost, riskira da vrlo brzo ostane bez tržišta.