Iz teške situacije trebao bi nas izvući novi investicijski ciklus, koji je na sjednici Vlade predstavio potpredsjednik za investicije te ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. Preduvjet je za oporavak rast investicija države, rast investicija privatnog sektora te povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Uz projicirani rast BDP-a u 2013. od 1,8%, očekuje se rast investicija od 11,5 posto. Nominalno to znači rast investicija za 8,9 milijardi, čime bi ukupni iznos ulaganja dosegnuo 72 milijarde kuna. Iz proračuna opće države trebalo bi investirati tri milijarde kuna više nego lani. Time bi se tek vratili na razinu malo višu od 2010., kada su investicije bile za četvrtinu manje nego u predrecesijskoj 2008. Najveće investicije očekuju se od HAC-a i HŽ-a. U projekcije nisu uvrštene tvrtke poput Ine, ACI-ja, Plovputa ili Jadrolinije, koje još izrađuju planove investicija za 2013.
Iz teške situacije trebao bi nas izvući novi investicijski ciklus, koji je na sjednici Vlade predstavio potpredsjednik za investicije te ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
Preduvjet je za oporavak rast investicija države, rast investicija privatnog sektora te povlačenje sredstava iz fondova EU-a, kazao je Grčić.
Novi investicijski ciklus - dokument
Grčić je rekao kako se uz projicirani rast BDP-a u 2013. od 1,8%, očekuje rast investicija od 11,5 posto. Nominalno to znači rast investicija za 8,9 milijardi, čime bi ukupni iznos ulaganja dosegnuo 72 milijarde kuna. Iz proračuna opće države trebalo bi investirati tri milijarde kuna više nego lani. Time bismo se tek vratili na razinu malo višu od 2010., kada su investicije bile za četvrtinu manje nego u predrecesijskoj 2008.
Najveće investicije očekuju se od HAC-a i HŽ-a. U projekcije nisu uvrštene tvrtke poput Ine, ACI-ja, Plovputa ili Jadrolinije, koje još izrađuju planove investicija za 2013. Što se tiče privatnih investicija, od projekata financiranih privatnim kapitalom u suradnji s javnim sektorom, čiji je ukupni potencijal sedam milijardi kuna, u 2013. očekuje se realizacija oko tri milijarde kuna. Radi se o ulaganjima u Zračnu luku Zagreb, Bina Istru, Autocestu Zagreb - Macelj, Lučku upravu Ploče i projekte obnovljivih izvora energije.
Oporba: Vladin plan puki je popis želja
Na početku sjednice premijer Zoran Milanović, osvrćući se na godinu dana od izborne pobjede, poručio je da će Vlada nastaviti putem kojim je krenula, a da će rezultati doći. Izjava da nije ništa obećavao, objašnjava, nije bila bijeg od odgovornosti, nego samo pokazuje da je Vlada bila svjesna teške situacije.
Upola manja kazna ako se plaća odmah
Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Prekršajnog zakona kojima se želi smanjiti broj predmeta koji dolaze pred sud i povećati stupanj naplate izrečenih novčanih kazni. Građane se želi potaknuti na plaćanje kazni poticanjem plaćanja odmah, i to smanjenjem propisane kazne za 50% ili smanjenjem na 75% ako se plati u paricijskom postupku (u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena). Predloženim izmjenama ukida se tzv. relativna zastara prekršajnog progona te se propisuje jedinstveni rok zastare od tri godine (dosad četiri). Također, umjesto prisilne naplate uvodi se mogućnost primjene instituta rada za opće dobro.
HAC dobio novu upravu
Ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić predložio je Vladi da smijeni upravu Hrvatskih autocesta koju je predvodio Dražen Guštin. Skupštini HAC-a predloženo je imenovanje Davora Mihovilića novim predsjednikom. Također se predlaže opoziv članova Uprave Nikole Bačurina, Narciza Dalsasa i Jure Bajića te imenovanje Marijana Sente novim članom.