Iz Globalnog fonda za zaštitu životne sredine za projekte adaptacije na klimatske promjene BiH mogla bi obezbijediti grant sredstva od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi bili realizovani u Republici Srpskoj. Pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog su značaja za Srpsku i BiH s obzirom da se nalaze u regionu u kome su već evidentne posljedice klimatskih promjena. Značajno je da BiH u oblasti adaptacije posebnu pažnju pridaje regionalnoj saradnji, a u skladu sa preporukama UN i stavovima EU. Zbog toga je BiH dala punu podršku uspostavljanju Podregionalnog virtuelnog klimatskog centra, u okviru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, čija je osnovna funkcija jačanje regionalne saradnje u oblasti adaptacije na klimatske promjene.
Iz Globalnog fonda za zaštitu životne sredine za projekte adaptacije na klimatske promjene BiH mogla bi obezbijediti grant sredstva od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi bili realizovani u Republici Srpskoj, rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić.
Golićeva, koja se tokom konferencije UN o promjeni klime u Dohi, glavnom gradu Katara, sastala sa izvršnim direktorom Globalnog fonda za zaštitu životne sredine Naoko Iši, istakla je da su pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog značaja za Srpsku i BiH s obzirom da se nalaze u regionu u kome su već evidentne posljedice klimatskih promjena.
"Značajno je da BiH u oblasti adaptacije posebnu pažnju pridaje regionalnoj saradnji, a u skladu sa preporukama UN i stavovima EU. Zbog toga je BiH dala punu podršku uspostavljanju Podregionalnog virtuelnog klimatskog centra, u okviru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, čija je osnovna funkcija jačanje regionalne saradnje u oblasti adaptacije na klimatske promjene", rekla je Golićeva nakon sastanka kojem je prisustvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Golićeva je rekla da pitanja koja se odnose na ublažavanje klimatskih promena spadaju u ona o kojima je, osim finansiranja, najteže postići konsenzus i utvrditi obaveze za period poslije 2012. godine, a očekivanja od konferencije u Dohi odnose se, prije svega, na donošenje odluka koje će definisati do detalja aktivnosti ka usvajanju sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg dokumenta, najkasnije 2015. godine, a koji će stupiti na snagu 2020. godine.
"Od konferencije u Dohi očekuje se i donošenje odluke o pitanju korištenja postojećih fleksibilnih mehanizama Kjoto protokola i u drugom obavezujućem periodu, naročito država koje nisu potpisnice Protokola i neće biti učesnice u drugom obavezujućem periodu, ali i završetak pregovora o pitanju definisanja novih mehanizama", istakla je Golićeva.
Ona je naglasila da se na ovoj konferenciji očekuje postizanje dogovora sa ciljem potpune operacionalizacije i utvrđivanje procedura i modaliteta rada Zelenog klimatskog fonda, ali i obezbijeđenih sredstava za ovaj fond, iz koga će biti finansirani projekti, programi i sprovođenje politika u zemljama u razvoju.
U okviru Konferencije UN o promjeni klime, koja je počela 4. decembra, sa radom je počeo i dio konferencije na ministarskom nivou, u kojoj učestvuje i delegacija BiH, koju predvode Šarović i Golićeva.
U sastavu delegacije su i pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Srpske Svjetlana Radusin, ekspert za klimatske promjene sa Prirodno- matematičkog fakulteta u Banjaluci Goran Trbić i stručni saradnik u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Snježana Kladar.
Učešće delegacije na ovom skupu omogućio je Sekretarijat Konvencije i UNDP.
Konferencija UN o promjeni klime počela je 26. novembra i trajaće do 7. decembra 2012. godine, a na konferenciji učestvuje oko 12.000 delegata i oko 200 ministara iz svijeta.
Osnovni cilj Konferencije je obezbjeđivanje kontinuiteta u borbi klimatskih promjena, s obzirom da odredbe Kjoto protokola prestaju da važe sa 31. decembrom 2012. godine.