Za adaptaciju na klimatske promjene - grant 5 miliona dolara

Bez autora
Dec 06 2012

Iz Globalnog fonda za zaštitu životne sredine za projekte adaptacije na klimatske promjene BiH mogla bi obezbijediti grant sredstva od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi bili realizovani u Republici Srpskoj. Pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog su značaja za Srpsku i BiH s obzirom da se nalaze u regionu u kome su već evidentne posljedice klimatskih promjena. Značajno je da BiH u oblasti adaptacije posebnu pažnju pridaje regionalnoj saradnji, a u skladu sa preporukama UN i stavovima EU. Zbog toga je BiH dala punu podršku uspostavljanju Podregionalnog virtuelnog klimatskog centra, u okviru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, čija je osnovna funkcija jačanje regionalne saradnje u oblasti adaptacije na klimatske promjene.

Za adaptaciju na klimatske promjene - grant 5 miliona dolaraIz Globalnog fonda za zaštitu životne sredine za projekte adaptacije na klimatske promjene BiH mogla bi obezbijediti grant sredstva od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi bili realizovani u Republici Srpskoj, rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić.

Golićeva, koja se tokom konferencije UN o promjeni klime u Dohi, glavnom gradu Katara, sastala sa izvršnim direktorom Globalnog fonda za zaštitu životne sredine Naoko Iši, istakla je da su pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog značaja za Srpsku i BiH s obzirom da se nalaze u regionu u kome su već evidentne posljedice klimatskih promjena.
 
"Značajno je da BiH u oblasti adaptacije posebnu pažnju pridaje regionalnoj saradnji, a u skladu sa preporukama UN i stavovima EU. Zbog toga je BiH dala punu podršku uspostavljanju Podregionalnog virtuelnog klimatskog centra, u okviru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, čija je osnovna funkcija jačanje regionalne saradnje u oblasti adaptacije na klimatske promjene", rekla je Golićeva nakon sastanka kojem je prisustvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
 
Golićeva je rekla da pitanja koja se odnose na ublažavanje klimatskih promena spadaju u ona o kojima je, osim finansiranja, najteže postići konsenzus i utvrditi obaveze za period poslije 2012. godine, a očekivanja od konferencije u Dohi odnose se, prije svega, na donošenje odluka koje će definisati do detalja aktivnosti ka usvajanju sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg dokumenta, najkasnije 2015. godine, a koji će stupiti na snagu 2020. godine.
 
"Od konferencije u Dohi očekuje se i donošenje odluke o pitanju korištenja postojećih fleksibilnih mehanizama Kjoto protokola i u drugom obavezujućem periodu, naročito država koje nisu potpisnice Protokola i neće biti učesnice u drugom obavezujućem periodu, ali i završetak pregovora o pitanju definisanja novih mehanizama", istakla je Golićeva.
 
Ona je naglasila da se na ovoj konferenciji očekuje postizanje dogovora sa ciljem potpune operacionalizacije i utvrđivanje procedura i modaliteta rada Zelenog klimatskog fonda, ali i obezbijeđenih sredstava za ovaj fond, iz koga će biti finansirani projekti, programi i sprovođenje politika u zemljama u razvoju.
 
U okviru Konferencije UN o promjeni klime, koja je počela 4. decembra, sa radom je počeo i dio konferencije na ministarskom nivou, u kojoj učestvuje i delegacija BiH, koju predvode Šarović i Golićeva.
 
U sastavu delegacije su i pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Srpske Svjetlana Radusin, ekspert za klimatske promjene sa Prirodno- matematičkog fakulteta u Banjaluci Goran Trbić i stručni saradnik u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Snježana Kladar.
 
Učešće delegacije na ovom skupu omogućio je Sekretarijat Konvencije i UNDP.
 
Konferencija UN o promjeni klime počela je 26. novembra i trajaće do 7. decembra 2012. godine, a na konferenciji učestvuje oko 12.000 delegata i oko 200 ministara iz svijeta.
 
Osnovni cilj Konferencije je obezbjeđivanje kontinuiteta u borbi klimatskih promjena, s obzirom da odredbe Kjoto protokola prestaju da važe sa 31. decembrom 2012. godine.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik