Za arheološka istraživanja u Srbiji pola miliona funti

Bez autora
Jul 09 2012

Ministar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković prisustvovao je danas potpisivanju Sporazuma o saradnji Instituta za arheologiju Univerzitetskog koledža u Londonu i narodnih muzeja u Beogradu, Prokuplju i Priboju o istraživanjima lokaliteta Belovode, Pločnik i Jarmovac na kojima su nađeni najraniji tragovi o početku metalurgije u Evropi. Projekat finansira Istraživački savet Velike Britanije za umetnost i društvene nauke (Arts and Humanities Research Council), a u trogodišnje istraživanje će biti uloženo više od pola miliona funti. Iskopavanja će biti obavljana tokom ovog i narednog leta, dok će obrada podataka i publikacija biti završeni do kraja 2014. godine. Projekat o kojem je reč počiva na višegodišnjem istraživanju i na činjenicama oko kojih su se istraživači sporili. Nesporno je samo to da se najstariji pronađeni rudnik nalazi na prostoru današnje Srbije, dok je sporno da li je on bio jedini i da li je samo na ovom prostoru došlo do topljenja rude i početka metalurgije.

Za arheološka istraživanja u Srbiji pola miliona funtiMinistar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković prisustvovao je danas potpisivanju Sporazuma o saradnji Instituta za arheologiju Univerzitetskog koledža u Londonu i narodnih muzeja u Beogradu, Prokuplju i Priboju o istraživanjima lokaliteta Belovode, Pločnik i Jarmovac na kojima su nađeni najraniji tragovi o početku metalurgije u Evropi.

Projekat finansira Istraživački savet Velike Britanije za umetnost i društvene nauke (Arts and Humanities Research Council), a u trogodišnje istraživanje će biti uloženo više od pola miliona funti.

Iskopavanja će biti obavljana tokom ovog i narednog leta, dok će obrada podataka i publikacija biti završeni do kraja 2014. godine.

Ministar Marković je istakao da projekat o kojem je reč počiva na višegodišnjem istraživanju i na činjenicama oko kojih su se istraživači sporili. Nesporno je, kako je rekao, samo to da se najstariji pronađeni rudnik nalazi na prostoru današnje Srbije, dok je sporno da li je on bio jedini i da li je samo na ovom prostoru došlo do topljenja rude i početka metalurgije.

Prema njegovim rečima, značajno je to da će odgovore tražiti ekipa koja okuplja multidisciplinarne stručnjake iz Nemačke, Srbije i Velike Britanije, pri čemu će obezbeđena sredstva omogućiti da se rezultati rada na terenu dodatno valorizuju kroz laboratorijski rad.

U prethodnom periodu u lokalnim muzejima stvoreni su sjajni kadrovi koji su se posvetili ovim istraživanjima, a u narednom se očekuju i novi rezultati i uključivanje drugih lokaliteta u istraživanja.

Marković je izrazio zadovoljstvo time što je Ministarstvo kulture moglo da pomaže i iz budžeta osnaži rad svih ovih muzeja i da finansira doktorske disertacije jer je imalo poverenje u mlade i spremnost da se otvori prema stranim partnerima, pa rezultat nije izostao.

Direktor Narodnog muzeja u Beogradu Tatjana Cvjetićanin je pozdravila saradnju sedam institucija iz tri zemlje na projektu koji bi trebalo da pruži konačne odgovore na pitanja koja su otvorena 1927. godine kada je otkriven lokalitet Pločnik kod Priboja, a radovi su nastavljeni krajem 60-ih godina prošlog veka, ali rezultati nisu sistematski publikovani.

Ona je istakla da su tek rezultati dobijeni u proteklih pet godina privukli pažnju međunarodne stručne javnosti zahvaljujući autoru projekta “Razvoj metalurgije u Evroaziji” Miljani Radivojević, što je donelo tako značajnu donaciju za dalja istraživanja.

Miljana Radivojević je ukazala na važnost metalurgije za razvoj društva jer je čovek time prvi put transformisao materiju i pobedio prirodu.

Ona je govorila o srpskim arheolozima koji su započeli istraživanja prerade metala u periodu vinčanske kulture, a na koja se nadovezuje novi projekat.

U okviru njega će, pored rada na terenu koji počinje 17. septembra ove godine i nastavlja se iduće, biti urađena velika serija multidisciplinarnih analiza – tehnoloških, hemijskih, kompozitnih i svih ostalih koje će možda omogućiti početak odgovora na sva pitanja.

Koordinator projekta “Razvoj metalurgije u Evroaziji” Tilo Reren je napomenuo koliko je za istoriju čovečanstva bilo važno kada je počela obrada metala, što je sada potvrđeno da se u Srbiji dogodilo pre 7000 godina, uz ocenu da će ovo istraživanje u kome učestvuje međunarodna ekipa označiti novu eru u arheološkoj nauci.

Profesor sa britanskog univerziteta u Duramu Ben Roberts je naglasio da će akcenat ovih istraživanja biti stavljen ne samo na to gde se vadila i topila ruda već i kako se to radilo i zašto.

Potpisivanju sporazuma o najvećoj stranoj investiciji u arheološka istraživanja u Srbiji prisustvovali su i ambasador Velike Britanije u Srbiji Majkl Devenport, šef Odeljenja za kulturu Ambasade SR Nemačke u Srbiji Karin Maršal, direktor Instituta za arheologiju na Univerzitetskom koledžu u Londonu Stiven Šenan, direktori narodnih muzeja u Beogradu, Prokuplju i Priboju Tatjana Cvjetićanin, Julka Kuzmanović-Cvetković i Savo Derikonjić, kao i stručni deo tima projekta “Razvoj metalurgije u Evroaziji”.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik