Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Objavljena analiza za šest mjeseci: Uvoz iz EU veći nego ukupan izvoz BiH

U njoj se vidi da su u odnosu na šest mjeseci prethodne godine povećani i uvoz i izvoz.Izvoz je povećan za 5,42 odsto ili oko 445 miliona KM, dok je uvoz povećan za 4,50 odsto ili oko 640 miliona KM.

Kada su u pitanju najznačajnija tržišta razmjene, na prvom mjestu je Evropska unija.

Iz EU je za šest mjeseci ove godine uvezeno robe za 9,91 milijardu KM, dok je izvezeno 6,36 milijardi KM.

Ovo znači da je uvoz iz EU veći nego ukupan izvoz BiH za ovu godinu.

Na drugom mjestu su zemlje CEFTA, iz kojih je uvezeno proizvoda za 2,34 milijarde KM, dok je u ove zemlje otišlo robe za 1,42 milijarde KM.

U zemlje EFTA je izvezeno robe za 212 miliona KM, dok je uvezeno iz ovih zemalja za 321 milion KM.

Kada su u pitanju treće zemlje, najviše se sarađivalo sa Turskom.

Iz ove zemlje je uvezeno robe za 733 miliona KM, dok je u ovu zemlju plasirano robe za 226 miliona KM.

Kina je u BiH u prvoj polovini godine plasirala proizvoda za 655 miliona KM, dok smo u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezli robe za svega 12 miliona KM.

Iz SAD je došlo robe za 38 miliona KM, dok smo tamo plasirali proizvode za 142 miliona KM.

U Rusiju je izvezeno robe za 22 miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo proizvoda vrijednosti 115 miliona KM.

Velika Britanija je u BiH uvezla robe za 51 milion KM, dok je u tu zemlju plasirano naše robe za 38 miliona KM.

Kada su u pitanju proizvodi, najviše je izvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 2,18 milijardi KM, pa ruda, metala i proizvoda za 1,74 milijarde KM, te drva, papira i namještaja za 1,31 milijardu KM.

Sa druge strane, najviše je uvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 3,74 milijarde KM, proizvoda u agroindustrijskom sektoru za 2,64 milijarde KM, te hemijskih i farmaceutskih proizvoda, đubriva i plastike za 2,33 milijarde KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da iako je EU ekonomski daleko jača i konkurentnija od BiH, ipak se dobar dio našeg uvoza, ali i deficita, odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni, jer imamo vlastitu proizvodnju ili resurse i uslove da je razvijemo.

"To se posebno odnosi na uvoz iz Hrvatske i Slovenije, gdje značajan dio čine prehrambeni proizvodi koji uglavnom nisu bolji pa ni drugačiji od naših. Najlakše bi se deficit mogao korigovati smanjenjem, odnosno prestankom ovakvog uvoza i njegovom supstitucijom domaćim proizvodima. Najveći potencijal je, ipak, u rastu izvoza jer neke od proizvoda koje uvozimo iz EU sami jednostavno nemamo i moramo ih uvoziti, a onda je manje važno da li je to iz EU ili nekih drugih izvora. Kada je riječ o izvozu, trenutna opsesija naoružavanjem i paranoično očekivanje rata u EU je velika prilika za našu namjensku industriju, koja je u određenim segmentima konkurentnija od one u EU i ako uspijemo izboriti status dobavljača u okviru programa velikih nabavki za oružane snage država članica EU to bi nam dugoročno moglo osigurati veliko povećanje izvoza", objašnjava Gavran.

Prema njegovim riječima, privlačenje ulaganja iz Kine bi moglo takođe biti prilika jer EU sve više pokušava protekcionističkim mjerama otežati uvoz iz Kine i zato bi njihove kompanije mogle prenošenjem dijela proizvodnje u BiH preko nas doći do EU tržišta.

"Prilika za autohtonu domaću proizvodnju je u svim oblastima usvajanje EU standarda, a na državnom nivou dozvola za izvoz onih proizvoda koje još ne možemo izvoziti, a imamo konkurentnu proizvodnju (npr. konzumna jaja). Naravno, za sve ovo nam treba povoljnije poslovno okruženje i sposobnije vlasti koje se bave ekonomijom, a ne besmislicama, a to nemamo", zaključio je Gavran.