Poljoprivredno zemljište - između restitucije i identifikacije

Bez autora
Aug 06 2020

Bez zakupca ove godine je oko 175.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, za tri godine prve zakupce je dobilo više od 5.000 hektara, a uprkos restituciji ovaj fond državnog zemljišta se ne umanjuje jer se identifikuju nove parcele, rečeno je danas Tanjugu u Upravi za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede.

Direktor Uprave Branko Lakić za Tanjug je rekao da je zemljište koje je bez zakupca uglavnom lošeg kvaliteta.

"To zemljište uglavnom se nalazi na lokacijama koje klimatski nisu najpogodnije za različite vrste poljoprivredne proizvodnje. Najčešće su to trstici, močvare i pašnjaci u brdskim ili visokim planinskim predelima" rekao je on.

Cilj države preko ministarstva i Uprave je da se što više poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju poljoprivredne proizvodnje, jer to donosi nove vrednosti.

"Uprava je u prethodne tri godine dala u zakup više od 5.250 hektara koje je do tada bilo zaparloženo. Te površine se daje u zakup po nula dinara, ali se isključivo radi o zemljištu koje nije korišćeno i koje nije bilo u zakupu prethodne tri agroekonomske godine", rekao je on.

Iako finalna faza restitucije umanjuje fond državnog poljoprivrednog zemljišta površine koje se ponude u zakup ostaju iste, jer se identifikuju nove državne parcele.

"Tendencija jeste smanjenje površina državnog poljoprivrednog zemljišta usled restitucije, ali pozitivan paradoks jeste da se površine državnog zemljišta u vlasništvu države smanjuju, a površina u zakupu ostaje ista, ili se čak u velikom broju lokalnih samouprava uvećava", kaže on.

Dodaje da je to rezultat rada republičke Uprave i lokalnih samouprava na identifikaciji državnog poljoprivrednog zemljišta korišćenjem najnovijih softverskih tehnologija u saradnji sa Republičkim geodetskim zavodom.

"Imamo manje više istu površinu u zakupu u poslednje tri godine, iako je postupak restitucije u ovom periodu ušao u finalnu fazu", rekao je Lakić.

U Upravi kažu da je najbolji način da zemljište sačuva i unapredi kvalitet je da bude u funkciji poljoprivredne proizvodnje i u zakupu na duži vremenski period.

"Prošle godine smo vlasnicima preživara dali u zakup poljoprivredno zemljište na period od 10 godina i imamo pozitivnu reakciju od vlasnika pre svega goveda. Trend je da će zakup na zemljištu biti ponuđen na više godina na javnim nadmetanjima, i to ne samo stočarima", rekao je on.

Dugoročni zakup na najmanje 10 godina jedan je od uslova za korišćenje sredstava iz IPARD fonda.

"Želimo i stočarima i ratarima da omogućimo da planiraju poljoprivrednu proizvodnju, a bez dužeg perioda zakupa kvalitetno planiranje nije moguće", dodao je on.

Trenutno je u toku izrada godišnjih programa za sledeću agroekonomsku godinu koja počinje 1. novembra.

"Do sada je Uprava dala saglasnost na 108 godišnjih programa za zaštitu i korišćenje poljoprivrednog zemljišta od 145 jedinica lokalne samouprave. To je dinamičan proces, svakog dana donosimo nove programe, očekujemo da će do početka agroekonomske godine sve jedinice lokalne samouprave imati usvojene godišnje programe", zaključio je Lakić.

Podela zakupa

Od zakupa 60 odsto je prihod države, a 40 procenata koriste gradovi i opštine gde se zemljište nalazi, dok u Vojvodini državni deo bratski podele Republika i Pokrajina.

"Sredstva se koriste za realizaciju godišnjeg programa za investicije, zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprvirednog zemljišta a Uprava finansira postupke komasacije i uređenje zemljišta kroz finansiranje individualnih proizvođača koji kupuju opremu za navodnjavanje i rade iskop bunara, lokalne samouprave pojedinačno donose odluke šta finansiraju", kaže Lakić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik