Zašto država ima teškoće da proda dinarske obveznice

Bez autora
Jan 23 2022

Ministar finansija Siniša Mali najavio je početkom godine da se država u 2022. neće zaduživati na stranom tržištu, već samo na domaćem. To može biti u domaćoj valuti, emitovanjem dinarskih hartija od vrednosti, ali i u evrima.

Ukoliko Ministarstvo finansija istraje u tome moraće radikalno da menja plan. Jer, emisije dinarskih i evro obveznica bile su poslednjih meseci izrazito neuspešne.

Pre nekoliko dana Uprava za javni dug ponudila je na prodaju dvogodišnje obveznice, u vrednosti od 60 milijardi dinara, po godišnjoj kamati od 2,75 odsto. Prodata je samo šestina, odnosno investitori su „dali” državi deset milijardi dinara, što znači da je procenat realizacije samo 16,54 odsto, piše na sajtu uprave.

Emisija petogodišnjih obveznica početkom decembra prošle godine bila je još neuspešnija. Na prodaju su bili ponuđeni papiri vredni 150 milijardi dinara, s kamatom od 2,5 odsto, a procenat realizacije bio je 0,08 odsto. Investitori su državi dali samo nešto više od 43 miliona dinara. Aukcija dinarskih dužničkih papira sa sličnim parametrima bila je i u oktobru, a procenat realizacije iznosio je 8,11.

Krajem novembra država je emitovala i papire u evrima na domaćem tržištu. Reč je o dvanaestogodišnjim obveznicama, u vrednosti od 100 miliona evra, pri kamati od 1,6 odsto godišnje, dok je procenat realizacije bio 23,23 odsto.

Šta ovako nizak procenat prodaje obveznica pokazuje? Da su kamate niske i da je ulaganje u njih, pri godišnjoj kamati od 7,9 odsto, neisplativo. I da investitori ne veruju da će kamate ostati tako male i da čekaju da ih država poveća.

Istini za volju državi se prethodnih meseci nije žurilo da na ovaj način pribavi novac, jer je na računima imala dve milijarde evra, kako je saopštio ministar finansija nakon havarije u obrenovačkoj termoelektrani.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da su ponuđene stope niže od prosečne očekivane inflacije u naredne dve godine i da će država morati da poveća kamate.

A da li se sada nalazimo u nekoj čudnoj situaciji da je inflacija, uslovno rečeno, visoka, a kamate niske?

„To nije slučaj samo kod nas, već i u svetu i verovatno je posledica u kašnjenju prilagođavanja kamatnih stopa kretanju inflacije. One se ne prilagođavaju tako brzo, između ostalog i zbog toga što je doskora bilo široko rasprostranjeno uverenje da je inflacija kratkotrajna i privremena. Sa druge strane, takvu politiku olakšavaju i jeftini izvori finansiranja. Banke odobravaju kredite po realno negativnim kamatnim stopama, ali su još manje stope na štednju i kamate centralnih banaka po kojima se one zadužuju. Zato u državne papire plasiraju novac one banke koje imaju jeftine izvore zaduživanja. Sasvim je sigurno da će ove godine doći do povećanja kamata”, napominje Arsić.

Što se tiče plana da se 2022. ne izlazi na međunarodno tržište duga on smatra da, ako se ostane pri planiranom fiskalnom deficitu od tri odsto BDP-a, onda država ne mora da se zadužuje „spolja” imajući u vidu da je dosta sredstava preneto iz prethodne godine u ovu. I da se time može pokriti deo minusa ili duga. Međutim, nije sigurno da će minus u državnoj kasi ostati toliki, jer se najavljuju isplate dodatnih programa koji nisu predviđeni inicijalnim budžetom kao što su sto evra za mlade, a moguće je da će biti još nešto.

„Ako deficit bude veći od plana onda bi bilo opravdano da se država zaduži na međunarodnom tržištu i to iz dva razloga. Kamate su i dalje niske i još relativno jeftino možemo da se zadužimo. Drugi razlog je što banke, kad kupuju obveznice, istiskuju privatni sektor i umesto da odobravaju kredite privredi i građanima, one finansiraju državu”, navodi Arsić.

Ove godine dospeva na naplatu nekoliko milijardi evra duga, a već sada znamo da država ima na raspolaganju novac od MMF-a kao mogućnost za tu otplatu. Ministarstvo finansija već je najavilo da će 759,71 milion evra koji je Odbor direktora MMF-a još u avgustu dodelio Srbiji, odnosno 627,6 miliona specijalnih prava vučenja iskoristiti za tu namenu i to u prvom kvartalu kada stižu na naplatu.

Inače, na svetskom tržištu dolar jača u odnosu na evro pa se nameće pitanje kako će to uticati na nas. Manje nego ranije jer je udeo javnog duga u američkoj valuti smanjen sa preko 30 odsto na svega deset procenata.

„Jačanje dolara ima veze s bržim oporavkom američke privrede u odnosu na evropsku, ali i sa najavljenim rastom kamatnih stopa. Kada u SAD rastu kamate onda dolar jača i isplati se investirati u tu valutu. Evropa još nije najavila povećanje kamata, a za nju je problem što o tome odlučuje veliki broj zemalja u evrozoni. Takav način odlučivanja u Evropskoj centralnoj banci usporava način odlučivanja. To se videlo u svetskoj ekonomskoj krizi iz 2008–2009. kada im je trebalo nekoliko godina da primene ekspanzivnu monetarnu politiku. Tako je i sada. Neke zemlje su se oporavile i imaju nisku inflaciju, a druge sve suprotno. Jačanje dolara za nas je bitno zato što utiče na rast troškova uvoza energenata, jer su njihove svetske cene u dolarima”, kaže Arsić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik