Ćevapi, stećci, sevdalinke..., 
bh. brendovi

Bez autora
Apr 23 2015

Baš u trenutku stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, u Banjoj Luci su, u organizaciji njemačke zaklade “Friedrich Ebert”, predstavljene javnosti strateške smjernice za brendiranje BiH koje je izradio tim na čelu s regionalnim stručnjakom za identitet i imidž država dr. sc. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te konzultant agencije Millenium promocija. O istraživanjima, studiji i važnosti brendiranja BiH govorili su dr. sc. Radomir Nešković, profesor na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Banjoj Luci, dr. sc. Mladen Mirosavljević, profesor javnog mišljenja na Banja Luka Collegu, i Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.ba. Ovo je rezultat višegodišnjeg projekta. Naime, Friedrich Ebert Stiftung još 2010. pokrenuo je niz istraživanja vezanih uz identitet i imidž BiH kako bi se utvrdila međusobna percepcija Bošnjaka, Hrvata i Srba te njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti BiH, a potom istražio imidž naše države u susjedstvu.

Ćevapi, stećci, sevdalinke..., 
bh. brendoviBaš u trenutku stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, u Banjoj Luci su, u organizaciji njemačke zaklade “Friedrich Ebert”, predstavljene javnosti strateške smjernice za brendiranje BiH koje je izradio tim na čelu s regionalnim stručnjakom za identitet i imidž država dr. sc. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te konzultant agencije Millenium promocija.

Višegodišnji projekt

O istraživanjima, studiji i važnosti brendiranja BiH govorili su dr. sc. Radomir Nešković, profesor na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Banjoj Luci, dr. sc. Mladen Mirosavljević, profesor javnog mišljenja na Banja Luka Collegu, i Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.ba.

- Ovo je rezultat višegodišnjeg projekta. Naime, Friedrich Ebert Stiftung još 2010. pokrenuo je niz istraživanja vezanih uz identitet i imidž BiH kako bi se utvrdila međusobna percepcija Bošnjaka, Hrvata i Srba te njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti BiH, a potom istražio imidž naše države u susjedstvu. Na temelju tih saznanja provedena je rasprava s vodećim bh. stručnjacima iz raznih oblasti kako bi se utvrdilo koji su to identitetski potencijali BiH zahvaljujući kojima bi ova zemlja mogla postati poznatija u svijetu i započeti proces brendiranja, ističe Tanja Topić, voditeljica ureda zaklade u Banjoj Luci. Zahvaljujući takvom metodološkom pristupu postignuta je visoka razina suglasja, ne samo među pripadnicima različitih naroda u BiH već i među turističkim djelatnicima, gospodarstvenicima, diplomatima…

Stoga publikacija “Strateške smjernice za brendiranje BiH” predstavlja ključni dokument u daljnjim aktivnostima vezanim uz upravljanje identitetom i imidžem BiH, naglašeno je na predstavljanju.

- BiH se u globalnoj javnosti još povezuje isključivo s ratom, posljedicama sukoba, problemima i nefunkcioniranjem države. Ako BiH želi nesmetano napredovati prema članstvu u EU, privući turiste i investicije te osigurati tržište za svoje proizvode, mora promijeniti tu sliku, odnosno osvijestiti potencijale i prednosti i predstaviti ih svijetu. Jasno, to podrazumijeva promjenu ponašanja i komuniciranja, ali i konkretne projekte i akcije, naglasio je Skoko.

Istraživanja su pokazala kako građani BiH, podjednako u sva tri naroda, najvećim potencijalima u brendiranju BiH smatraju specifičan način života, povezan s gostoljubivošću, otvorenošću, humorom te kvalitetnom gastronomijom, potom prirodne ljepote, multikulturalnost, odnosno susretište različitih religija i kultura. Stručnjaci koji su sudjelovali u istraživanjima smatraju da ne treba bježati ni od rata, jer se on ne može ignorirati, a može biti osnova za slanje poruka mira, suradnje i tolerancije u suvremenoj Europi. Najveće prepreke su nefunkcioniranje države, nepostojanje konsenzusa oko budućnosti BiH, ali i nekvalitetna podrška onima koji stvaraju nove vrijednosti u gospodarstvu, turizmu i sl. BiH je zemlja iznimnih prirodnih atrakcija, poput rijeka, jezera, planina, pa čak i jedne očuvane prašume. Premrežena je povijesnim lokacijama na kojima su očuvane stare utvrde, od antičkog nasljeđa i srednjeg vijeka te vremena obrane od Turaka do islamske baštine.

Mnoge manifestacije se već nalaze na kulturnoj karti Europe, a simboli poput mostarskog Starog mosta, sarajevske Baščaršije, svetišta u Međugorju svjetski su poznati brendovi. “Za ljude s Istoka ona je zanimljiva kao prva zemlja Zapada, onima sa Zapada privlačan je orijentalni štih. To je adut koji nema nijedna druga zemlja.

Ključna razmišljanja

U ovoj se državi, kao nigdje u Europi, susreću kršćanstvo i islam, odnosno pravoslavni istok i katolički zapad, srednja Europa, Balkan i Mediteran, što se odrazilo na kulturu, mentalitet i način života. Vrijeme je da tu različitost i raznolikost, koja je dugo bila izvor konflikta, BiH preokrene u svoju korist”, ističe prof. dr. sc. Božo Skoko napominjući kako će to biti dug proces jer će puno ovisiti o promjenama na terenu. Profesor Nešković je uputio na važnost političke volje kao preduvjeta za pokretanje reformi, ali i konsenzus oko izgradnje imidža među političarima. Pozitivno je, dodaje, što su smjernice već predstavljene predsjedatelju Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću nedavno u Sarajevu, koji je izrazio nezadovoljstvo postojećim imidžem BiH te spremnošću da se krene u akciju.

Publikacija sadrži temeljit pregled ključnih teorija, strategija i taktika u brendiranju država, potom ključna razmišljanja građana BiH o sadašnjosti i budućnosti ove države, stajališta vodećih domaćih i regionalnih stručnjaka o mogućnostima, potencijalima i preprekama na putu eventualnog brendiranja BiH, kao i svojevrsni katalog identitetskih potencijala BiH i njezinih naroda. Stoga predstavlja konkretne upute i alate za pristup brendiranju države.

Zato smo uvjereni - kažu organizatori - da će ovaj priručnik biti koristan alat svim dobronamjernim sudionicima prilikom promišljanja bolje budućnosti Bosne i Hercegovine i njezinih stanovnika te planiranju konkretnog procesa brendiranja koji je, pak, neophodan želi li ova država zauzeti kvalitetnije mjesto na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj pozornici.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik