Dulić: Još 500 miliona za subvencionisane kredite

Bez autora
Aug 17 2011

Ministarstvo za prostorno planiranje tražiće da se rebalansom budžeta obezbedi dodatnih 500 miliona dinara za subvencionisane stambene kredite. Tržište beleži dramatičan pad tražnje za kvadratima. Kupuju se samo stanovi koje gradi država, i to je ozbiljan problem.Pomoć je neophodna privatnom sektoru, a to je moguće i kroz povećanje iznosa za subvencionisane stambene kredite. Država će pokušati da ohrabri podstanare da kroz povoljne zajmove dođu do krova nad glavom. U septembru će biti urađena ozbiljna analiza efekata mera Narodne banke Srbije u vezi sa stambenim kreditima...

Dulić: Još 500 miliona za subvencionisane krediteMinistarstvo za prostorno planiranje tražiće da se rebalansom budžeta obezbedi dodatnih 500 miliona dinara za subvencionisane stambene kredite, kaže za ”Novosti” Oliver Dulić, ministar za prostorno planiranje.

Tržište beleži dramatičan pad tražnje za kvadratima. Kupuju se samo stanovi koje gradi država, i to je ozbiljan problem. Pomoć je, ističe Dulić, neophodna privatnom sektoru, a to je moguće i kroz povećanje iznosa za subvencionisane stambene kredite. Država će pokušati da ohrabri podstanare da kroz povoljne zajmove dođu do krova nad glavom.

Hoće li se menjati i Uredba o subvencionisanim stambenim kreditima pošto je bilo inicijativa da se učešće kupca svede na pet odsto, a za državu poveća sa 10 na 15?

- U septembru će biti urađena ozbiljna analiza efekata mera Narodne banke Srbije u vezi sa stambenim kreditima. Videćemo koliko je povećanje učešća sa 10 na 20 odsto uticalo na smanjenje tražnje za stambenim kreditima, iako se ta odluka centralne banke ne odnosi na subvencionisane zajmove. Takođe, videćemo šta treba da se promeni u uredbi kako bi se povećao broj stambenih kredita. Budžetom za ovu godinu predviđene su dve milijarde dinara za subvencionisane stambene kredite, ali je 900 miliona otišlo na stare obaveze. Uz dodatnih 500 miliona dinara očekujem da ćemo tokom godine ohrabriti one kupce koji se zbog straha od krize sada premišljaju da uđu u kredit.

Radovi na izgradnji stanova na lokaciji bivše kasarne ”4. juli” na Voždovcu napreduju. Međutim, ima li i dovoljno kupaca s obzirom na promenjene uslove kreditiranja?

- Mi smo ozbiljno Ministarstvo i započete projekte završavamo. To smo pokazali na Avalskom tornju, koji smo zatekli bez zatvorene finansijske konstrukcije i na početku gradnje. Pokazaćemo to i na još 245 projekata koje smo pokrenuli u celoj Srbiji. Do sada je Građevinska direkcija Srbije u prodaju pustila 1.800 stanova na lokaciji bivše kasarne. Od toga je prodato 950 stanova, a u toku je procedura za prodaju još 400 stanova. Prodate su uglavnom nekretnine manje kvadrature. Useljenje prvih stanova očekujemo početkom sledeće godine, odnosno dva - tri meseca pre roka.

Kada će biti pokrenuto gradilište u naselju ”Dr Ivan Ribar” gde je planirana izgradnja 1.100 stanova?

- Završen je konkurs za arhitektonska rešenja, izabrani su pobednici i drago mi je što je cela arhitektonska struka učestvovala u kreiranju ovog naselja. Naselje će biti spektakularno i služiće za ponos, jer je plod pameti, znanja i kreativnosti naših arhitekata. Očekujemo da će prve dozvole biti izdate u oktobru, a gradilište otvoreno do kraja godine. Stanovi će se prodavati po sličnim cenama kao i u naselju ”Stepa Stepanović” na Voždovcu i očekujemo veliko interesovanje kupaca.

Sindikati građevinara tvrde da postoji mogućnost da 100.000 neimara ostane bez posla...

- Kriza je već teško pogodila građevinski sektor, ali to je bila kriza tražnje za kvadratima. Država se pojavila kao investitor, otvorila nova gradilišta i uposlila domaću operativu, a to je privatni sektor, jer država svoje građevinske firme nema. Tim potezom smo sprečili da dođe do dublje krize, uspeli smo da bar u ovoj godini sprečimo kolaps građevinske industrije. Srbija je jedina država u regionu koja beleži pozitivne pomake u građevinskom sektoru. Time nismo zadovoljni i bilo bi neodgovorno da kažem da je građevinski sektor izašao iz krize. Biće potrebne godine da se ponovo pokrene investiciona aktivnost.

Sprema li država neke dodatne mere za građevinare, s obzirom na mogućnost novog udara krize?

- Plan je da naredne godine nastavimo započete projekte. Eventualno, država će reagovati ulaganjem novih investicija u državne projekte ukoliko izostane aktivnost privatnih investitora. Spremićemo paket mera i za sledeću godinu.

Zašto još nije doneta nova uredba o konverziji prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu?

- Uredba je u proceduri i očekujemo da će biti usvojena ove ili naredne nedelje. Utvrđena je nova jednostavnija procedura, ne postoji toliko stepena prava žalbe, odnosno lokalni pravobranioci i poreska uprava nisu sastavni deo postupka konverzije. Pravo žalbe na procenu tržišne vrednosti ima samo republički pravobranilac. Nema više komplikovane formule za izračunavanje tržišne vrednosti parcela, i to je u potpunosti prebačeno u ruke ovlašćenih procenitelja. Postoji zakonska mogućnost i da lokalne samouprave po zonama odrede cenu zemljišta. Beograd će iskoristiti to pravo. Uz novu uredbu i zoniranje očekujem da ćemo konverziju završiti po ubrzanom postupku, a upravo su u Beogradu najspornije konverzije.

Kasni se i sa donošenjem uredbe o izdavanju državnog zemljišta u zakup...

- I ova uredba će biti doneta ove ili naredne nedelje. Republika i pokrajina mogu ubuduće da izdaju zemljište u zakup, a do sada su to radile samo lokalne samouprave. Očekujem da će se zahvaljujući ovoj uredbi jedan značajan deo problematičnih legalizacija rešiti i to po najpovoljnijim uslovima.

Postoje li još neka ”uska grla” u procesu legalizacije bespravnih objekata?

- Prema izveštajima lokalnih samouprava, legalizacija se odvija nesmetano. Postoji veliki broj predmeta i biće potrebne godine da se to sve reši. Ovo je model legalizacije kojem je garantovan uspeh ukoliko se aktiviraju i lokalne samouprave i građani.

Uskoro će izmene Zakona o održavanju stambenih zgrada koje predviđaju da više od 50 odsto vlasnika daje saglasnost za pretvaranje zajedničkih prostorija u stanove...

- Ne postoji nijedna zgrada u Srbiji u kojoj je moguće dobiti potpise svih vlasnika. Nadziđivanjem se uglavnom rešavaju krupni problemi koje imaju svi stanari u zgradi. Kontrolu statike i izvođenja radova treba da rade oni koji izdaju građevinsku dozvolu. Očekujemo da, pre svega, građevinska inspekcija i lokalne samouprave strogo kontrolišu način na koji se nadziđuju zgrade, a da se ne ugroze statika i susedska prava.

Hoće li uskoro biti usvojena i uredba o privatno-javnom partnerstvu?

- Spremamo tu uredbu. Ima investitora koji su spremni da grade na opštinskom zemljištu, a da potom ustupe lokalnim samoupravama određen broj novoizgrađenih kvadrata. Uredba koja će definisati proceduru za javno-privatno partnerstvo, gde lokalna samouprava ulazi sa zemljištem, a investitori sa kapitalom grade, biće usvojena na jesen.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik