Hoće li se na obali ubuduće moći graditi samo hoteli?

Bez autora
Jul 19 2023

Na prekjučer održanom okruglom stolu »Ključni izazovi hrvatskog turizma« Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske udruge turizma (HUT) iznesen je niz stavova o zaustavljanju nekretninskog biznisa te daljnje apartmanizacije obale te je upućen poziv za promjenu poreznog tretmana najma privatnog smještaja.

Među stavovima sudionika okrugloga stola, koje je prenijela Hina, stoji kako problem nije klasični obiteljski smještaj kod domaćina s dvije-tri sobe.

Problem su objekti koji se grade i pretvaraju u apartmane, a koje je Irena Weber, direktorica HUP-a, nazvala »poreznim oazama« s obzirom da privatni iznajmljivači imaju manje porezno opterećenje od hotelijera.

Weber je pritom iznijela stav da porezni sustav za turizam u Hrvatskoj donosi negativne posljedice ne samo za turizam, već i pronalazak domaće radne snage koja radi u svojim nekretninama, a što se u najmanju ruku odnosi i na privatne iznajmljivače obiteljskoga smještaja. I dok je istaknuta potreba poticanja investicija u gradnju hotela, s druge strane iznesena je misao da bi država dekretom trebala zabraniti gradnju na obali.

S obzirom na to da se radi o stavu jedne strane »hrvatske turističke priče«, one hotelijerske, za komentar smo pitali Nedjeljka Pinezića, dugogodišnjeg djelatnika u turizmu, privatnog iznajmljivača, turističkog znalca te nekadašnjeg predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri HGK-u.

Ono što je Pinezić u početku naglasio jest da su udruge HUP i HUT samo jedne od udruga čije su članice tvrtke koje u svom vlasništvu imaju velike smještajne kapacitete u kampovima i hotelima kojima upravljaju menadžeri i ekonomisti.

– HUT ne zastupa hotelijere jer hotelijerstvo je struka koja se uči kombinacijom prakse i teorije kroz sve odjele hotela bez preskakanja koraka, pa su hotelijeri prije svega stručnjaci svog posla, tehnologije funkcioniranja najsloženijeg ugostiteljskog objekta – hotela.

No, ono što treba priznati HUT-u jest velika upornost i odlična organiziranost u promoviranju interesa svojih članica, komentirao je Pinezić, dodajući kako se nastoje pozicionirati kao alternativno ministarstvo turizma te da kroz medije rade pritisak na resorno ministarstvo za konačno oblikovanje Zakona o turizmu sukladno interesima članica udruge.

Pinezić se vrlo kritički osvrnuo i na ideju zabrane gradnje na obali.

– Veliki novac treba veliki prostor i bio bi zaista »fantastičan uspjeh« da se dekretom zabrani svaka gradnja osim hotela. Da bi se omogućilo otvaranje novih, do sada netaknutih zona u prostoru za gradnju turističkih kapaciteta, potrebno je smanjiti broj sadašnjih, legalnih, komercijalnih turističkih kapaciteta. Svaka »pločica kategorizacije« zapravo je smetnja otvaranju novih zona gradnje turističkih kapaciteta.

Dakle, ne smetaju objekti koji se grade a nisu kategorizirani, jer oni ne spadaju u kategoriju »komercijalnih turističkih kapaciteta«, to nisu apartmani, već stanovi.

Kad su jednom već izgrađeni novi turistički kapaciteti, makar se zvali i hotRli, to su nekretnine.

Nekretnine se mogu prenamijeniti, mogu se etažirati i prodati privatnim kupcima s mogućnošću organiziranja iznajmljivanja istih od strane matične tvrtke, mogu se iznajmljivati s mogućnošću podnajma, mogu se prodati, i prodaju se, potentnim kupcima. Najvažnije je imati dobru poziciju, prvi red do mora s garantiranom privatnošću.

Sve ostale teze, od nerazumijevanja poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava, preko neznanja da je najveći postotak djece s obale i otoka školovan upravo zahvaljujući podršci roditelja financijskim sredstvima od drugog dohotka (iznajmljivanje smještaja turistima), neshvaćanja da mladi ljudi ne žele raditi u turizmu sezonski jer su tada kreditno nesposobni, samo su nadolijevanje ulja na vatru sumnje u poštene namjere onih koji ih promoviraju, napomenuo je Pinezić.

Uspoređujući nekadašnje prakse hotelskih poduzeća Nedjeljko Pinezić je na kraju komentirao da određene ekonomske pojave utječu na demografske trendove koji danas nisu pozitivni.

– Nekada smo imali vrlo tijesnu vezu tadašnjih hotelskih poduzeća s lokalnom zajednicom kako po pitanju stipendiranja školovanja, mentoriranja učenika, zaposlenja na neodređeno, rješavanja stambenih pitanja, otkupa poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva, do posredovanja istih poduzeća u popunjavanju smještajnih kapaciteta svojih djelatnika.

Tada smo imali demografski rast, kvalitetne kadrove u ugostiteljstvu, vjerne goste, gotovo cjelogodišnje poslovanje. Danas svjedočimo suprotnim trendovima, zaključuje Pinezić

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik