Splitska
novogradnja uz more doseže cijenu od šest do 10 tisuća eura po
kvadratu. Za starogradnju u istom kvartu prodavatelji nerijetko traže
samo malo manje novca. Precijenjene cijene nekretnina u drugom najvećem
hrvatskom gradu dovele su do neviđenog zastoja kupoprodaje od čak 30
posto.
- Kupci više nisu spremni platiti te cijene koje vlasnici
traže. Potražnje ima, nekretnine su tu, ali nema realizacije. Teško je
naći nešto ispod pet tisuća, a cijene idu čak do 10 tisuća, ovisno o
lokaciji, rekao je Marin Biliškov, agent za prodaju nekretnina u Splitu.
U
Splitu baš kao i u Zagrebu sva novogradnja brze plane, no i u metropoli
promet pada. U prvih devet mjeseci prodano je oko 12 tisuća nekretnina,
što je pad u odnosu na lani za 20 posto.
- Razloga je više. Manje kupuju stranci čiji je udio u kupoprodajama manji nego lani. Isto tako utječu promjene u kreditnoj politici banaka, posebice u ovom zadnjem tromjesečju, ali i visoke cijene nekretnina, ispričao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Iako plaće pomalo rastu, a nekretnine najbolje čuvaju vrijednost novca,
broj transakcija pada. Kupci su oprezniji i nadaju se padu cijena
nekretnina.
- Nema govora o korekciji cijena. Ono što očekujemo
je da se zaustavi rast cijena polovnih nekretnina koje uslijed
nedostatka novih i kvalitetnijih i dalje prolaze, jer kupci nemaju što
kupiti, dodao je Vujović.
Da bi se barem malo ublažio manjak stanova na tržištu, uskače APN s programom priuštivog najma.
-
Što je više nekretnina na tržištu, to su veće šanse da te cijene nisu
tako visoke jer što je veća ponuda, onda se i cijene reguliraju. Imamo
podatak od 600 tisuća praznih nekretnina i 320 tisuća koje se ne koriste
za stanovanje i postoji potreba za aktiviranjem tih stanova, objasnila
je Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću iz APN-a.
Priuštiv najam kratkoročno je rješenje, a ključ vlastitog doma želja mnogih koji si taj luksuz sve teže mogu priuštiti.
Ranilović: Velik dio nekretnina se ne proda
Kontinuirani pad prometa nekretnina traje već tri godine, s tim da ove godine je zapravo najveći pad. Kad smo uspoređivali prvo polugodište ove godine s prvim polugodištem lani, onda je ispalo 15 posto, u stambenim nekretninama negdje oko 13 posto, istaknuo je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović u HRT-ovom Dnevniku.
Istaknuo je kako se veliki dio nekretnina na kraju ne proda.
- Interesantan je podatak da, na godišnjoj razini se proda oko 28.000 stambenih stanova, a vi imate kroz godinu dana, neprodanih preko 80.000 nekretnina, pojašnjava. Znači da tu postoji taj problem da su zapravo dobrim dijelom i cijene za veći dio nekretnina previsoke, ističe.
Ranilović: Društvena polarizacija sve vidljivija i na tržištu nekretnina
Naglašava društvenu polarizaciju koja se onda i prelijeva na tržište nekretnina.
-
Imamo polarizaciju i društva u smislu da zaista postoje ljudi kojima
stanovanje nije priuštivo, pogotovo oni koji su na početku života, mladi
ljudi. A s druge strane imamo neke ljude koje očito mogu držati
nekretnine praznima.
Upozorava kako treba osluškivati i situaciju na inozemnim tržištima.
-
Imajmo na umu da ono što će se događati u Europi, a već sad se to
reflektira kroz pad prometa stranaca koje kupuju nekretnine u Republici
Hrvatskoj i recesiju u pojedinim zemljama, to će se isto tako preslikati
i kod nas, pojašnjava.
Apostrofira loše stanje našeg stambenog fonda u globalu.
- Naš postojeći stambeni fond je relativno loš, što je pokazao potres. I naša ponuda je relativno slaba, ističe.
- Vidi se da su cijene novogradnje bile generator rasta cijena. Znači, neće se moći rješavati, kao ni u cijeloj Europi, problem stanovanja i potreba stanovanja isključivo na tržištu, naglašava.
Povećanje ponude stanova kao ključ smirivanja tržišta
Kroz program priuštivog stanovanja nastojat će se ublažiti tržišna kretanja.
- Pokušat će se naravno kroz Nacionalni plan povećati ponuda kako bi smanjili potražnju i pritisak na kupnju.
Upitan
o problematici programa priuštivog stanovanja, te hoće li vlasnici biti
zainteresirani vlastitu nekretninu dati na upravljanje i najam državi,
Ranilović je afirmativnog stava.
- Smatram da neki hoće, bilo
kakav pomak je dobar. Mi već sad opažamo na tržištu da se bar situacije
gdje su najmoprimci mladi ljudi u najmovima, bar se sad ugovori nešto
više prijavljuju. To je već situacija da je onaj koji je najmoprimac
zaštićen. Očekivanja nisu prevelika. Neka se 3-4 posto praznih stanova
uključi, to je već nekakav broj, kazao je.
Navodi kako je i dalje prisutan oblik štednje i čuvanja novca kroz akviziciju i kupnju nekretnine.
- Sama povećana inflacija učinila je to da se kupuju nekretnine, čak i nekretnine koje nisu komercijalne ili nekretnine koje mogu vraćati investiciju, nego nekretnine koje samo čuvaju postojeći novac. I još uvijek ima tih ljudi koji privređuju, zarađuju i smatraju da je nekretnina najbolja investicija, zaključuje Ranilović.
