Najveći dio
transakcija i dalje čine stanovi i apartmani, s ukupno 17.164 prodaja,
također uz pad od 13 posto, dok je broj prodanih kuća, 2.278, bio manji
za 22 posto u odnosu na isto doba lani.
Ukupno gledano, stambeni segment bilježi pad od 14 posto, ali ostaje nositelj tržišne aktivnosti s ukupno 19.442 prodaje, istaknuto je.
Iako
brojke pokazuju blago usporavanje, kažu u agenciji, tržište i dalje
ostaje dinamično i aktivno, s jasnim naznakama promjene kupovnih
navika.
Direktor Operete Boro Vujović kaže da je ovakav trend rezultat kombinacije faktora - usporavanja tržišta u zemljama iz kojih dolazi najveći broj kupaca, većih kamatnih stopa u eurozoni te znatnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Regionalno gledano, samo tri županije bilježe rast broja transakcija -
Varaždinska za 38 posto, Koprivničko-križevačka, za 18,2 posto i
Ličko-senjska za 13,6 posto.
- Ovaj trend potvrđuje sve izraženiju decentralizaciju tržišta - interes se širi prema sjevernim i kontinentalnim krajevima, gdje je omjer cijene i kvalitete života povoljniji, a investicije sve češće dolaze od domaćih kupaca, stoji u analizi.
Pad broja inozemnih kupaca za 22 posto
S druge strane, Jadran bilježi izražen pad aktivnosti, pa je tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio 29,7 posto te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 27,4 posto. No, između njih se našla i Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je broj transakcija bio manji 27,9 posto.
Iz Operete ocjenjuju da je ovo dijelom i posljedica pada broja inozemnih kupaca u prvih devet mjeseci, za 22 posto u odnosu na lani, a koji su uglavnom kupovali nekretnine na obali.
Najviše stranih kupaca iz Njemačke, Slovenije i Austrije
Najviše stranih kupaca i dalje dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali s dvoznamenkastim padom - između 22 i 28 posto.
Pad
interesa vidljiv je i kod skandinavskih zemalja, dok s druge strane
rast bilježe manja tržišta poput Srbije, za 28 posto, Sjeverne
Makedonije 38 posto i Rumunjske za 50 posto.
- To ukazuje na postupnu diversifikaciju izvora kupaca, napomenuto je.
- U ponudi nema dovoljno nekretnina koje odgovaraju budžetima inozemnih kupaca. Najveći je problem nerazmjer između onoga što kupci traže i onoga što je dostupno. Na obali se najviše traže nekretnine do 500 tisuća eura, ali takvih je vrlo malo u ponudi. Za razliku od prije nekoliko godina, danas je i znatno manje kupaca s velikim budžetima, primjerice iznad milijun eura, kaže Vujović.
U Zagrebu 20 posto manje kupoprodaja; stabilizacija traženih cijena
U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine prodano 11.682
nekretnina što je 2.859 odnosno 19,7 posto manje nego u istom razdoblju
prošle godine.
Ipak, glavni grad ostaje najaktivnije pojedinačno tržište u Hrvatskoj.
Po Vujoviću, manji broj transakcija više govori o ograničenoj ponudi kvalitetnih stanova nego o padu interesa.
- Kupci su prisutni, ali sve više traže novogradnju koja pruža kvalitetu i vrijednost. Ovo usporavanje kupoprodaja rezultiralo je stabilizacijom traženih cijena i to starijih nekretnina, kazao je.
Smatra i da je trenutno stanje na tržištu idealno za kupce koji razmišljaju dugoročno.
-
Cijene su stabilnije, pregovarački prostor je veći, ponuda je
diversificirana. Manje transakcija ne znači slabije tržište - naprotiv,
brojke pokazuju sazrijevanje tržišta nekretnina. Kupci više ne trče za
prilikama, već traže vrijednost i sigurnost ulaganja, zaključio je
Vujović.
