S prosječnom godišnjom cijenom najma od 1135,18 dolara po metru četvornome, na popisu najskupljih šoping-prostora u središtima svjetskih metropola, našla se i zagrebačka Ilica. Međutim, to što trgovački prostori u Ilici spadaju među najskuplje na svijetu, ne znači da su najskuplji i u Hrvatskoj, jer ih svojim iznosima nadmašuju cijene najma poslovnih prostora u Dubrovniku i Splitu. Preračunato, naime, cijena najma kvadrata poslovnog prostora u Ilici iznosi 902 eura godišnje, ili 75,17 eura mjesečno. Za prostor površine 20 kvadrata mjesečna najamnina u Ilici bi, dakle, iznosila 1503 eura. Za usporedbu, na splitskoj Rivi ovoga trenutka najam prostora od 20 kvadrata nudi se po cijeni od 1800 eura mjesečno, što znači 90 eura po kvadratu.
S prosječnom godišnjom cijenom najma od 1135,18 dolara po metru četvornome, na popisu najskupljih šoping-prostora u središtima svjetskih metropola, našla se i zagrebačka Ilica, pokazuju podaci međunarodne agencije “Colliers International” koja se bavi nekretninama.
Međutim, to što trgovački prostori u Ilici spadaju među najskuplje na svijetu, ne znači da su najskuplji i u Hrvatskoj, jer ih svojim iznosima nadmašuju cijene najma poslovnih prostora u Dubrovniku i Splitu.
Preračunato, naime, cijena najma kvadrata poslovnog prostora u Ilici iznosi 902 eura godišnje, ili 75,17 eura mjesečno.
Za prostor površine 20 kvadrata mjesečna najamnina u Ilici bi, dakle, iznosila 1503 eura. Za usporedbu, na splitskoj Rivi ovoga trenutka najam prostora od 20 kvadrata nudi se po cijeni od 1800 eura mjesečno, što znači 90 eura po kvadratu.
Poznavatelji splitskog tržišta nekretnina, poput Jerka Matulića iz “Matulić nekretnina”, reći će da je na Rivi, inače, uobičajena cijena najma od 35 do 80 eura po kvadratu, dok je Marmontova, s cijenom od 100 i više eura, još skuplja.
Na Pjaci je prosječna cijena najma po kvadratu 50 eura pa nije teško izračunati da mjesečni najam površine od 50-ak kvadrata u ovom dijelu Splita stoji 2500 eura.
U Dubrovniku je osnovni problem uopće doći do poslovnog prostora, bilo da je riječ o kupnji ili najmu. Premda se povremeno ti lokali i ponude u zakup preko javnog natječaja, jer je dio u vlasništvu Grada Dubrovnika i Zaklade “Blaga djela”, cijene su astronomske.
Apsolutni rekorder po visini je popularna caffe-slastičarnica Cele na Stradunu. Tvrtka Zanetti za taj lokal, površine 40 kvadrata, mjesečno plaća vrtoglavih 22.833 eura (166.000 kuna) ili 570 eura po kvadratu. Nedavno je pak, također na Stradunu, iznajmljen poslovni prostor od 12,5 kvadrata za frizerski salon za muškarce uz mjesečni najam od 1719 eura (12.500 kuna), što po kvadratu iznosi 137,50 eura.
Visoke cijene vrijede za najatraktivnije lokacije u povijesnoj jezgri Dubrovnika, uz Stradun, Široku i Ulicu Od puča, te lokale u blizini Velike i Male Onofrijeve fontane. Cijene najma u Šibeniku izrazito su niže i u staroj gradskoj jezgri kreću se između 12 i 13 eura po kvadratu, rijetko prelazeći granicu od 17 eura.
U Dalmare centru su dvostruko veće, između 25 i 30 eura po kvadratu, što najmodavce navodi na razmišljanje o povratku u staru gradsku jezgru. Tu im pomažu i gradske vlasti koje ih politikom nižih cijena najma poslovnih prostora i žele vratiti u središte grada.
Kada je prije četiri-pet godina, zahvaljujući milijardama državnih investicija, Zadar medijski proglašen “najperspektivnijim” gradom u državi, cijene poslovnih prostora na Kalelargi dosegnule su nebo: poslovni prostori od dvadesetak kvadrata u trošnim prizemljima srednjovjekovnih kućica procjenjivani su, a bogme i prodavani, za desetak tisuća eura po metru četvornome.
Danas je opća situacija znatno lošija, izdašne dotacije iz državnog proračuna su presušile, a Zadar je ispao s liste 25 hrvatskih gradova u kojima se najbolje živi, no cijene na Kalelargi i dalje su relativno visoke. Nedavno je tako država na početku Široke ulice prodala atraktivan poslovni prostor u prizemlju površine 70-ak kvadrata, s početnom cijenom od 5000 eura za kvadrat.
Koliko je za njega stvarno plaćeno, nismo doznali, no kupac to mjesto planira pretvoriti u predvorje budućega gradskog hostela. Privatni prostori na Kalelargi se rijetko prodaju, a oni najveći, u vlasništvu Grada, uglavnom su unajmile banke i trgovačke kuće.