Nekretnine - Hrvatska

Raste broj izdanih građevinskih dozvola, ali sektor muči nelojalna konkurencija

Doduše, više je problema koje treba ispraviti u industriji koja je jedan od glavnih pokazatelja živosti gospodarstva i koja čini nemali udio u BDP-u (5,8 posto u prvoj polovici 2024.) i broju zaposlenih Hrvatske (128 tisuća).

Problemi javne nabave

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) kažu da je u srpnju ove godine izdano 3,6 posto više građevinskih dozvola (957) u odnosu na srpanj 2024. Doduše, od početka ove godine (od siječnja do srpnja) u odnosu na isto razdoblje lani, njihov je broj neznatno pao (0,1 posto). Većina građevinskih radova izdana je za zgrade i za novogradnju (90 i 81,1 posto). Samo na temelju dozvola izdanih u srpnju izvršeni će biti radovi u vrijednosti od 677,2 milijuna eura, a na temelju dozvola odobrenih od početka godine u vrijednosti od 4,1 milijarde eura.

Pozitivne trendove potvrđuju i podaci o vrijednosti izvršenih građevinskih radova, kao i vrijednosti narudžbi. Statistika DZS-a kaže da je u prvoj polovici ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima rasla 5,3 posto (na 3,4 milijarde eura), a narudžbi 2,4 posto (na 3,1 milijardu eura).

“Kao što pokazuje statistika, trendovi su pozitivni”, kaže Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika te predsjednik Izvršnog odbora HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva, dodajući da posla ima zahvaljujući Vladi koja osigurava novac za velike projekte kao i poticaje za privatni sektor. Habijanec očekuje da će takvi trendovi biti nastavljeni.

Međutim, sektor je i dalje pritisnut s nekoliko problema, a Habijanec ističe onaj nelojalne konkurencije i obrazovanja.

Kada se žali na nelojalnu konkurenciju poglavito misli na onu iz trećih zemalja, što su često kompanije koje subvencionira država i kojima domaće tvrtke cijenom teško mogu konkurirati. Doduše, Hrvatske ceste pozitivan su primjer jer su u javnom natječaju za gradnju čvora TTTS-a prvi put primijenile odluku Suda EU-a kojom se naručitelju daje pravo da zabrani pristup natječaju tvrtkama iz zemalja koje nisu potpisale Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), u koje se ubrajaju Kina i Turska.

Međutim, napominje Habijanec, Hrvatske autoceste još uvijek ne primjenjuju ovu mogućnost. Nezadovoljan je i relativno nedavno donesenim izmjenama i dopuna Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave Ministarstva gospodarstva. Izmjene ovog pravilnika omogućuju naručitelju da zabrani pristup postupku nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale GPA. “Pravilnik to u pravilu dopušta, a ako naručitelj odluči da će zabraniti pristup onda svoju odluku mora obrazložiti. Trebali smo napraviti obrnuto, što je HUP i predlagao, no nisu nas poslušali”, ističe.

“Problem je što se tako potiče nelojalna konkurencija te čini šteta domaćem gospodarstvu i radnim mjestima”, upozorava, dodajući da treba mijenjati Zakon o javnoj nabavi.

Loše obrazovanje

HUP-ova Udruga poslodavaca graditeljstva, na čijem je čelu Habijanec, već dulje traži da se izmjeni Zakon o javnoj nabavi te da se propiše primjena trgovačkih običaja, odnosno običajnog prava pri nabavi građevinskih radova. Apeliraju i da javni naručitelji primjenu Kolektivnog ugovora za graditeljstvo redovito koriste kao kriterij za isključenje neadekvatnih ponuditelja.

Habijanec ističe da industrija nema problem s radnom snagom, ali ima s obrazovnim sustavom. Naglašava da nam je nužan model dualnog obrazovanja, koji nikako da se uvede, za što su odgovorni Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kaže. “Udžbenici su loši, malo je prakse i znanja. Dualni sustav trebao bi biti temelj struke i znanja”, zaključuje Habijanec.