Tržište nekretnina likvidno, moguć dalji rast cena

Bez autora
Nov 30 2021

Cene stambenih nekretnina u Srbiji su porasle između 20 i 30 posto, a njihovu dalji rast diktiraće inflacija, porast cena gradnje i kuburenje sa radnom snagom u građevinarstvu, rekla je danas predsednica Nacionalnog udruženja procenitelja Danijela Ilić.

Ona je na regionalnom "Balkans properti forumu" u Beogradu navela da se u Srbiji stanovi uglavnom, u čak 80 posto slučajeva, kupuju gotovinom i da je to tržište veoma likvidno.

Navela je da Srbija razvija infrastrukturu i podsetila da tamo gde prođe infrastruktura odmah dolazi do rasta cena nekretnine.

Ona je ocenila da posle izuzetnog porasta tražnje za kuće van gradova u vreme lokdauna, sada njihova popularnost opada.

"Nije se u toj meri nastavila tražnja za takve nekretnine, pa ni cene tih nekretnina nisu toliko skočile za jednoporodične stambene objekte van gradova kao što se to desilo na mnogo razvijenijim, zapadnim tržištima, gde ljudi traže ne samo kuću, već i kancelariju", rekla je ona.

Forum je bio posvećen promenama koje se mogu očekivati na tržištu nekretnina Jugoistočne Evrope u 2022. godini a Ilić je ocenila da naše tržište nekretnina ne može da u velikoj meri stigne zahteve koji su postavljeni zelenom agendom Evropske unije.

Dodala je da su njihova tržišta razvijena, te da tamo već sada ozbiljni investitori imaju ozbiljne portfolije sa nekretninama koje su "pametne" i "zelene".

"Mi sa njima ne možemo da se poredimo. Da bi mogli kao procenitelji nepokretnosti da uvažimo ove zelene aspekte moramo da imamo konkretni i čvrsti dokaz da se neka takva nekretnina baš zbog tih karakteristika prometovala po toj ceni", objasnila je ona.

Direktor investicija kompanije CBRE Uroš Grujić smatra da su cene stanova u Srbiji sada na predpandemijskom nivou cena, dok su neki zbog pre svega lokacija i poskupeli.

"To je iznenađenje za nas. Ne očekujem da će cene više ići gore za stambene nekretnine", rekao je on i naveo da su cene komercijalnih nekretnina stabilne na predpandemijskom nivou.

Dodao je da ne očekuje neki pad cena nekretnina, ali ni da cene budu veće.

"Sad su na nivou koji će se zadržati u narednih 3-5 godina", rekao je on.

Kako je ocenio potražnja za kancelarijskim prostorima uprkos pandemiji ostala je na zdravom nivou jer u Srbiji ljudi vole da idu u kancelarije.

"Adaptiraćemo se i mi na rad "između kuće i kancelarije" ali to neće ostaviti tako veliki impakt na investitore kao u Evropi", smatra on.

Grujić ističe da pandemija u sektoru nekretnina Jugoistočne Evrope, nije imala tako veliki uticaj kao u Zapadnoj Evropi.

"Jako smo pozitivni kako će celokupna scena nekretnina nastaviti da funkcioniše u Jugoistočnoj Evropi i Srbiji. A inflaciju kao mogući izvor uticaja na sektor nekretnina moramo da pratimo jer potencijalno može da ima veliki uticaj ne samo u našem regionu nego globalno", navodi on.

Dodaje da veruje da je inflacija oko sedam posto što može da ostvari uticaj u srednjem ili dužem periodu.

"Inflacija je dugo očekivana, jer smo petnaestak godina bili na 1-2 posto što nije realno stanje u ekonomiji", rekao je on.

Na Forumu posebna pažnja posvećena je izazovima koje donosi sprovođene Zelene agende EU odnosno borba protiv klimatskih promena o čemu je izvestila potpredsednica radne grupe tri Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPČ) Diana Urge Forzac.

Kao jedna od autora nedavnog izveštaja UN o klimatskim promena ona je istakla da obaveze koje će nastupiti kako bi do 2050. godine emisija ugljen-dioksida bila eliminisana ljudi iz sektora nekretnina treba da shvate kao šansu.

Navela je da će oni koji se budu blagovremeno pripremili za promene i pravila za sprečavanje klimatskih promena budu implementirali u svoje projekte prilikom planiranja, biti u boljoj tržišnoj poziciji.

U radu Foruma učestvovalo je više od 150 aktera iz Srbije i regiona a konferencija je organizovana uz podršku Kraljevskog instituta ovlašćenih procenitelja (RICS).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik