Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Farma „Šišović“ ima godišnji promet od 50 miliona eura

Ukoliko bi bila blokirana samo jedna tranša Međunarodnog monetarnog fonda Bosna i Hercegovina zapala bi u tešku socijalnu katastrofu...

U zemlji u kojoj je više od 500 hiljada radno sposobnog stanovništva bez posla teško je očekivati da se vlastitim snagama dođe do tako potrebnog budžetskog novca. I dok su mnogi odavno odustali od borbe da će nekada dobiti posao, ima i onih koji ne pristaju na kapitulaciju.

U Rakitnom u blizini Tomislavgrada, na čistom hercegovačkom zraku i bogatoj ispaši pružaju se idealni uslovi za bavljenje stočarstvom, javlja Al Jazeera.

Rade Šarić većinu svog dana provodi sa janjcima i zna da im nije potrebno mnogo. Dobra paša i čista voda, objašnjava ovaj čoban.

Ovce koje čuva u okolini Blidinjskog jezera vlasništvo su poljoprivrednog društva Šišović iz Tomislavgrada. Ante Šišović nastavio je porodičnu tradiciju dugu 35 godina. Od tada je poslovanje povećao deset puta. Promet bi bio i veći da meso može prodavati izvan granica Bosne i Hercegovine.

Na to će morati sačekati dok vlasti ne usklade zakonske propise sa onim iz Evropske unije. Međutim, Šišović se ne voli žaliti previše.

- Ljudi moraju uvijek jesti. Tu nema nikakvih problema što se tiče perspektive. Jedino da imamo ista pravila igre kao i države u okolici i da imamo podsticaje koje imaju i oni. Mi možemo biti jeftiniji od njih, konkurentniji, proizvođači kvalitetnijeg mesa. Već smo dokazali da imamo najbolje meso u ovom dijelu Evrope - tvrdi Šišović.

Farma Šišović jedna je od najvećih i najmodernijih u Bosni i Hercegovini. Kretanje i ishrana stoke, te proizvodnja mlijeka prate se putem kompjutera.

- Ovdje se vodi sve posebno. Posebno se vode krave koje su svježe oteljene, posebno rasplodne junice, posebno telad. Sve ima svoje zašto - priča tehnolog Dijana Bagarić.

Od 11.000 grla stoke, blizu 3.000 su telad, junci i krave. Poljoprivredno dobro Šišović svojim mesom snabdijeva mesare širom BiH, kao i velike trgovačke centre. Uz godišnji promet oko 50 miliona eura, farma proteklih godina ipak, posluje bez profita. Šišović kaže da je to cijena stalnog ulaganja i širenja poslovanja.

Sa 13.000 litara mlijeka dnevno, najveći su proizvođač u državi, a to im daje povoda za optimizam da i u zemlji, koja im ne pruža optimalne uslove za rad, mogu napredovati.