Nakon ekstremnih temperatura i suše, prošlonedeljna kiša pomogla je i stanovništvu i usevima.
Kada je reč o jarim ratarskim usevima pitanje koji poljoprivrednici postavljaju je da li je kiša značajnije pomogla kukuruzu koji je uz soju najviše bio pogođen sušom.
Republički hidrometeorološki zavod nedavno je potvrdio da je za nama najsušniji jun otkako postoje merenja. U nekoliko oblasti u Srbiji u tom periodu nije pala ni kap kiše - za mesec dana. Osnovno pitanje među ratarima je da li je kiša pala na vreme kako bi pomogla našoj najzastupljanijoj žitarici kukuruzu.
Jedinstvenog odgovora među strukom nema, a možda je najtačnija ocena stručnjaka Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Gorana Bekavca da to zavisi od fenofaze u kojoj su se biljke kukuruza nalazile.
Kiša je svakako dobrodošla, ali reklo bi se da je ovih 20, 30 do 50 litara po kvadratnom metru kap u moru za kukuruz koji ima velike zahteve po pitanju vode.
Kao i u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, tako u Institutu za kukuruz "Zemun polje" rade na stvaranju hibrida tolerantnih na sušu, kaže stručnjak instituta Željko Kaitović.
Nažalost, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Slobodan Sovilj kaže da je osveženje bilo kratkotrajno.
Dugoročno, pred našim ratarima je veliki izazov. Zbog suše proizvođači seju pšenicu koja se žanje u junu pre temperaturnih ekstrema, ali zato imamo prevelike zalihe i nisku cenu hlebnog žita.
Osnovno pitanje je šta sejati umesto kukuruza i soje, koji su najviše na udaru letnjih vrućina. Alternativa bi mogla da bude gajenje sirka za zrno, koji je tolerantniji na sušu, međutim naši proizvođači još nemaju naviku da seju taj usev.