Zatvorena vrata za GMO

Bez autora
Feb 04 2013

Kompanija „Monsanto“ zasada neće plasirati genetski modifikovanu hranu u Srbiji, jer nije dobila finansijsku podršku od Evropske banke za obnovu i razvoj. Naime, više od 150 svetskih ekoloških organizacija obratilo se EBRD sa zahtevom da se ne odobri kredit od 40 miliona ovoj američkoj firmi, pa je tako projekat propao. Od pre četiri godine na snazi je zakon koji zabranjuje uvoz i proizvodnju GMO proizvoda u Srbiji. Baš zbog velikog projekta „Monsanta“ postavljeno je pitanje da li je potrebna izmena zakona. Ova tema već nedeljama, otkako je najavljena eventualna promena propisa, deli kako građane, tako i stručnu javnost. GMO je veoma osetljivo pitanje, kompleksno i od velike važnosti za čitavo društvo. Tako se izmenama ovog zakona ne može pristupiti bez otvaranja široke rasprave i uključivanja svih relevantnih činilaca.

Zatvorena vrata za GMOKompanija „Monsanto“ zasada neće plasirati genetski modifikovanu hranu u Srbiji, jer nije dobila finansijsku podršku od Evropske banke za obnovu i razvoj.

Naime, više od 150 svetskih ekoloških organizacija obratilo se EBRD sa zahtevom da se ne odobri kredit od 40 miliona ovoj američkoj firmi, pa je tako projekat propao.

Od pre četiri godine na snazi je zakon koji zabranjuje uvoz i proizvodnju GMO proizvoda u Srbiji. Baš zbog velikog projekta „Monsanta“ postavljeno je pitanje da li je potrebna izmena zakona. Ova tema već nedeljama, otkako je najavljena eventualna promena propisa, deli kako građane, tako i stručnu javnost.

- GMO je veoma osetljivo pitanje, kompleksno i od velike važnosti za čitavo društvo - objašnjava Milanka Davidović, pomoćnik ministra poljoprivrede.

- Tako se izmenama ovog zakona ne može pristupiti bez otvaranja široke rasprave i uključivanja svih relevantnih činilaca.

Neki od profesora sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu poručuju da glasine o tome da genetski modifikovane namirnice izazivaju rak i sterilitet nisu istinite, ali i da njihova proizvodnja nije pogodna za Srbiju.

- Nisam za gajenje GMO biljaka, zbog toga što smo jedna od retkih zemalja sa velikim brojem naučnih instituta - tvrdi Gordana Šurlan Momirović, profesorka genetike.

- U njima proizvodimo sopstvene sorte i hibride, koji su konkurentni i na inostranom tržištu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik