Severity: Notice
Message: Undefined variable: nameType
Filename: models/model_texts.php
Line Number: 272
Severity: Notice
Message: Undefined variable: linkNameType
Filename: models/model_texts.php
Line Number: 273
Severity: Notice
Message: Undefined variable: nameType
Filename: models/model_texts.php
Line Number: 277

Na slavonskim plantažama u punom je jeku berba šljive. Nakon tri godine uzastopnih proljetnih mrazova, ova je itekako rodna.
Šljive su krupne i slatke, no to je proizvođačima slaba utjeha. Ubija ih uvoz i to najviše iz Srbije i Bugarske, koji je domaćim šljivarima drastično srušio otkupnu cijenu.
Umjesto početkom sezone dogovorenih euro i 10 centi, otkupljivači sada
nude jedva 50 centi po kilogramu. Berača nema, poskupjelo je gnojivo i
zaštita pa je proizvođačima računica više nego slaba.
Savile se grane šljive pod jedrim, plavim plodovima. Godina za šljivu na padinama Papuka i Krndije idealna.
-
Količina je negdje između 30 i 40 kilograma po stablu prosječno, dakle
solidan urod, zdravstveno stanje zadovoljavajuće, objašnjava Andrija Mitrović iz Lukača.
Nakon nekoliko mršavih godina zbog proljetnog mraza, velika su očekivanja i
na ovoj plantaži ekološke šljive. Zbog drastičnog pada otkupne cijene,
računica će biti slaba.
- Ove godine je to išlo na dnevnoj bazi pa smo u samo tjedan dana od 1 eura i 10 centi došli na samo 50 centi, govori Damir Bošnjak iz Sesveta.
-
Urodile su šljive u susjednim državama i preplavile tržište Hrvatske,
na kraju cijena je pala na nevjerojatnih 50 centi po kilogramu i čak su u
jednom trenutku otkupljivači obustavili otkup, istaknuo je Mitrović.
Srušila je cijenu domaće šljive, naravno ona uvozna. Stizala je nemilice iz Srbije i Bugarske. Proizvođači ne skrivaju ogorčenje.
- Pogađa nas toliko da ako se nastavi takva situacija, više nećemo saditi nove nasade, nego krčiti stare, dodao je.
Obitelj Bošnjak rješenje traži u proizvodnji rakija i likera u maloj destileriji opremljenoj uz pomoć europskih potpora.
- Jer ako cijena same sirovine bude niska, uvijek sirovinu možete preraditi u destilat, kazao je Bošnjak.
Spas vide u dovršetku hladnjače i pogona za preradu u Požegi. Omogućit će im to da svoj proizvod povoljnije prodaju.
- Nadamo se da će pomoći voćarima i povrćarima naravno kao i svima koji imaju problema sa skladištenjem, zaključuje Mitrović.
Država bi kažu ipak trebala bolje štiti domaću proizvodnju i stati na kraj nekontroliranom uvozu. Tako će zadovoljniji biti i proizvođači i krajnji kupci kojima domaći proizvod jamči ono što zaslužuju - pravu kvalitetu.