- Crna Gora

Siva ekonomija pala sa 20,6 na 12,4 odsto BDP-a

Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

Ove brojke, kako navode u Ministarstvu finansija, pokazuju potvrdu pravca koje je Ministarstvo postavilo kroz Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026. godine.

Nalazi novog Ipsos istraživanja evidentiraju značajno manje rada „na crno“, više formalnog zaposlenja i odgovornije ponašanje građana i privrede, što je direktan rezultat sprovođenja politika za suzbijanja neformalne ekonomije.

"Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6% BDP-a u 2022. na 12,4% u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Istovremeno, rezultati pokazuju da promjena nije ostvarena samo na papiru, ona se vidi na tržištu rada, u ponašanju građana i u odnosu privrede prema riziku neformalnog poslovanja. Najvidljivija promjena ostvarena je u oblasti formalnog rada što za Ministarstvo finansija predstavlja jedan od najvažnijih efekata sprovedenih politika jer više zaposlenih u formalnom sistemu znači veću sigurnost radnika, bolju zaštitu njihovih prava i snažniju osnovu za održiv ekonomski rast", navode u saopštenju.

Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

"Udio zaposlenih koji često ili uvijek koriste platnu karticu povećan je sa 18% na 43%, dok je udio građana koji traže fiskalni račun kada im nije izdat porastao sa 36% na 43%. Još snažniji signal predstavlja podatak da bi 81% zaposlenih izabralo posao sa uredno plaćenim porezima i doprinosima, čak i uz nižu zaradu, u odnosu na 75% u 2022. godini. Istovremeno, neformalno poslovanje danas se doživljava kao znatno veći rizik. Udio preduzeća koja vjerovatnoću otkrivanja neformalnog poslovanja procjenjuju na više od 50% povećan je sa 33% na 67%. Procjena vjerovatnoće kažnjavanja odgovornog lica porasla je sa 44% na 80%, a vjerovatnoće naplate izrečene kazne sa 42% na 77%. Ostvareni rezultat pokazuje da suzbijanje sive ekonomije daje rezultat kada se sprovodi kroz kontinuirane i međusobno povezane mjere, od poreske discipline i nadzora, preko formalizacije rada, do digitalizacije i bezgotovinskih plaćanja", navode u Ministarstvu.

Ministarstvo finansija jasno prepoznaje prostor za dalje djelovanje, u oblastima koje bilježe najveće vrijednosti indeksa neformalne ekonomije u 2026. godini, a to su saobraćaj i poljoprivreda, dok je regionalno najveća vrijednost evidentirana na sjeveru 17,5%, a najniža u centralnom regionu 11,3%, koji je istovremeno ostvario i najveće smanjenje u odnosu na 2022. godinu.

Poručuju da će prioriteti biti dalje smanjenje prostora za neformalno poslovanje, jačanje poreske discipline, zaštita zaposlenih, digitalizacija i bezgotovinska plaćanja, snažniji inspekcijski nadzor i stvaranje jednakih uslova za sve učesnike na tržištu.

Prema preliminarnim podacima, realizacija aktivnosti Programa za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026. godine do kraja ove godine biće blizu 80%, uz uključenost svih relevantnih institucija i zainteresovanih strana i u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i obavezama iz Reformske agende.

"Iako je napravljen veliki korak ka formalnijoj ekonomiji, cilj ostaje isti, a to je da formalno poslovanje mora biti pravilo, pravila moraju biti jednaka za sve, a odgovorno poslovanje mora biti standard crnogorske ekonomije", naglašavaju u saopštenju Ministarstva.