Hrvatska je u "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2019.", koje je objavio Svjetski gospodarski forum, zauzela 63. mjesto među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost. Poboljšanje pozicije Hrvatske za pet mjesta najveći je pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, ističu iz NVK. Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanja Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU-a rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske.
Hrvatska je u "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2019.", koje je objavio Svjetski gospodarski forum, zauzela 63. mjesto među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).
Poboljšanje pozicije Hrvatske za pet mjesta najveći je pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, ističu iz NVK.
- Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanja Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU-a rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske, izjavio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.
Hrvatska je najveći pomak ostvarila u području makroekonomske stabilnosti, gdje je na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
U odnosu na 2018. bolje je rangirana i u području infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.). S druge strane, u odnosu na prošlu godinu Hrvatska slabije stoji u području institucija, (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.). Kao konkurentske prednosti Hrvatske u izvješću se izdvajaju stopa inflacije (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (13.), prava radnika (14.) i dr.
Kao i prošlih godina Hrvatska najslabije stoji u u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenju vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.), i dr.
Najkonkurentnija zemlja svijeta je Singapur
Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine Singapur, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska. Istraživanjem je obuhvaćeno je 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije, napominje se u priopćenju.
Podaci za Hrvatsku i referentne zemlje pokazuju da su najbolje plasirane Češka, na 32. mjestu, Slovenija na 35. mjestu, te Poljska na 37. mjestu. Ispred Hrvatske su i Slovačka (42.), Mađarska (47.), Bugarska (49.), Rumunjska (52.) i Grčka (59.), dok su iza Srbija (72.), Crna Gora (73.) i Albanija (81.).
Metodologija određivanja pozicije zemalja na ljestvici konkurentnosti temelji se na analizi 12 stupova konkurentnosti. To su: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine - poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Iz NVK izdvajaju četiri glavne preporuke ovogodišnjeg izvješća - povećanje konkurentnosti od velike je važnosti kako bi se poboljšao životni standard; globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti; donositelji politika moraju se, osim monetarne politike, okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti; pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.