Uskoro će biti detaljno uređen odnos Agencija za naplatu potraživanja i dužnika.
Novi zakon koji je upravo u saborskoj proceduri, među ostalim, predviđa da se dužnici neće moći unedogled uznemiravati telefonskim pozivima, morat će biti obaviješteni o preuzimanju duga, a napokon će se znati tko će nadzirati tržište otkupa dugova.
Sedamsto
milijuna eura - toliko je vrijedno tržište dugova, koje će se sada
napokon i regulirati zakonom. Najveća je novost da će Agencije za
naplatu potraživanja s dužnicima moći kontaktirati samo jedanput na
mjesec te neće smjeti kontaktirati sa susjedima ili rodbinom.
-
Dužnici sada imaju konkretnu adresu, imaju regulatora, a to je HNB.
Recimo da su prava potrošača puno zaštićenija nego što su bila kad nije
bilo tog zakonskog okvira, ističe Igor Škrgatić, Udruga Padobran.
Za
ostala prodana potraživanja, primjerice ona zbog neplaćanja režija, bit
će ovlašten financijski inspektorat. Prije prodaje potraživanja, banke
će morati ponuditi odgodu plaćanja ili djelomičnu otplatu. Dužnik mora
znati kojoj je agenciji dug prodan. Mnogi smatraju da zakon stiže
prekasno.
- Ovaj zakon je isključivo donesen zato jer je to europska direktiva, dakle zakonodavstvo Europske unije je konačno reklo da agencije ne mogu poslovati na način na koji su poslovale i da se nakon 20 godina nešto mora učiniti i zato je donesen ovaj zakon, pojasnio je Sarajko Baksa, Udruga Blokirani.
U javnom savjetovanju mnogi prijedlozi nisu prošli. Poput onoga Udruge
Franak da se promijeni redoslijed otplate duga, pa će se i dalje
otplaćivati kamate, a tek na kraju glavnica. Nije prošao ni najvažniji
prijedlog, koji se odnosi na kredite u švicarskim francima.
-
Takve kredite bilo da su konvertirani ili ne, trebalo je zabraniti
njihovu prodaju agencijama unaprijed jer su oni nenaplativi, oni se ne
smiju naplaćivati. Znači svaki potrošač koji ma takav kredit, ako se
požali na sudu da ima takav kredit agencija se neće moći naplatiti, to
je nenaplativo dugovanje i to je trebalo zabraniti, upozorio je Goran Aleksić, Udruga Franak.
Agencije
za naplatu potraživanja morat će posjedovati licenciju za rad. One
smatraju da ograničavanje komunikacije neće dati rezultata.
-
Poglavito se radi o komunikaciji putem telefona gdje se zakonom
ograničava na jedan poziv mjesečno, što smatramo da je nedovoljno, jer
bit pomoći dužniku je upravo komunikaciji. Ukoliko ona izostane, svaki
vjerovnik će posegnuti za zakonskom mogućnošću da sudskim putem osigura
svoju tražbinu, rekao je Matija Arapović, Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja.
Kazne su, za različite propuste, od 5 tisuća do 80 tisuća eura. Zakon će biti u primjeni do kraja ove godine.