Poslovne vijesti - Slovenija

Slovenske banke u siječnju povećale dobit čak 70%

Rast kredita nebankarskom sektoru umjeren je, ali je i dalje visok u odnosu na višegodišnji prosjek i zemlje eurozone.

Međugodišnji rast kredita nebankarskom sektoru u siječnju je pao na 9,5 posto. Nakon zamjetnog smanjenja opsega kredita u prosincu prošle godine, on je u ovom siječnju porastao za 199 milijuna eura, piše Banka Slovenije u najnovijoj mjesečnoj publikaciji o poslovanju banaka.

U siječnju je, s porastom od 227 milijuna eura, značajno porastao obujam kredita poduzećima i bio je znatno iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 99 milijuna eura. Kreditiranje je, kao i jeseni, bilo dosta koncentrirano na nekoliko većih tvrtki. Međugodišnji rast smanjen je u siječnju na 11,9 posto, ali je ostao među najvišima u eurozoni.

Kreditiranje stanovništva je umjereno u segmentu stambenih kredita, ali je intenzivirano u segmentu potrošačkih kredita. Nakon što je u 2022. prosječni mjesečni porast stambenih kredita iznosio 61 milijun eura, njihov se obujam prvi put od siječnja 2016. smanjio, i to za četiri milijuna eura. Njihov se međugodišnji rast smanjio na 9,2 posto, ali je ostao visok u odnosu na eurski prosjek.

Prosječni mjesečni porast potrošačkih kredita u 2022. godini iznosio je dva milijuna eura, au siječnju su porasli najviše od listopada 2019., točnije za 10 milijuna eura ili na godišnjoj razini za 1,6 posto. Time se međugodišnji rast vidno približio prosječnom rastu u eurozoni.

Kamatne stope za novoodobrene kredite nebankarskom sektoru u siječnju su dodatno porasle. Fiksne kamatne stope za kredite nefinancijskim društvima osjetno su porasle te su u odnosu na siječanj 2022. bile više za 4,6 postotnih bodova, dok su promjenjive kamatne stope bile više za 2,5 postotnih bodova.

Kod kredita stanovništvu promjenjive kamatne stope bile su više od fiksnih. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, varijabilni stambeni krediti porasli su za 2,9 postotnih bodova, a potrošački za 2,2 postotna boda, dok su fiksni stambeni krediti porasli za 2,1 postotni bod, a potrošački za 0,8 postotnih bodova.

Udio nenaplativih izloženosti banaka u siječnju je ostao na razini prosinca. Na razini cjelokupnog portfelja taj je udio iznosio 1,1 posto, što je manje od prosjeka europodručja, a nepromijenjen je iu korporativnom sektoru. Među djelatnostima nastavljen je polugodišnji trend rasta udjela aktivnosti rekreacije, kulture i zabave. Nakon šest mjeseci rasta, udio u ugostiteljstvu u siječnju se zaustavio na 14,9 posto.

Pokrivenost neprihodujućih izloženosti umanjenjima i rezerviranjima blago je porasla nakon smanjenja u drugoj polovici prošle godine u siječnju, na 56,4 posto, što je jedna od najviših stopa pokrivenosti u eurozoni. Primjetan je trend povećanja pokrivenosti profitabilnih izloženosti kod potrošačkih kredita, dok je pokrivenost u ostalim dijelovima portfelja smanjena ili stagnira.

Međugodišnji rast bilančne sume u siječnju je usporen na 4,3 posto. Depoziti nebankarskog sektora u siječnju su se smanjili nakon snažnog rasta krajem prošle godine. Kretanje međugodišnjeg rasta depozita nefinancijskih poduzeća postaje sve nestabilnije.

Visoki priljevi depozita stanovništva, koji su bili prisutni krajem prošle godine, nisu nastavljeni ni u siječnju. Povećanje od 67 milijuna eura više je nego upola manje od prošlogodišnjih prosječnih mjesečnih priljeva. Uz još uvijek niske pasivne kamatne stope, koje zaostaju za eurskim prosjekom, zadržan je visok udio depozita po viđenju.

Prihodi banaka snažno su porasli u siječnju na temelju viših neto kamatnih prihoda. Neto kamate su krajem prošle godine za petinu premašile lani, au siječnju su se gotovo udvostručile. Neto kamatna marža brzo raste. Kako kamatne stope rastu, učinci cijena sve više doprinose povećanju neto prihoda od kamata.

Troškovi poslovanja porasli su u siječnju ponajviše zbog povećanja troškova sanacijskog fonda i sustava jamstva depozita. Banke su u siječnju stvorile vrlo malo neto ispravaka vrijednosti i rezervacija, nešto više od milijun eura, dok su ih u siječnju prošle godine otpustile u iznosu od pet milijuna eura.

Kapitalna pozicija bankovnog sustava ostala je solidna, a likvidnost dobra. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala na kraju godine dosegnula je 18,5 posto. Omjer CET1 stabilizirao se na 15,9 posto, prekidajući silazni trend iz prethodnih kvartala. Oba omjera bila su viša u odnosu na europski prosjek, stopa adekvatnosti ukupnog kapitala za 0,1 postotnih bodova, a stopa CET1 za 0,8 postotnih bodova.

U posljednjem razdoblju kretanja u bankarskom sektoru obilježena su potresima u američkom i švicarskom bankarskom sustavu. Slovenski bankarski sustav, slično kao u eurozoni, posluje stabilno i visoko likvidno.