Branislav Kalmar iz Bačkog Petrovog Sela kod Bečeja otvorio je firmu koja se bavi proizvodnjom opreme za uzgoj kečige, retke i zaštićene vrste ribe, koja je sve traženija na domaćem i inostranom tržištu.
Poznata i kao čiga ovo je jedna od najcenjenijih rečnih riba, posebno u istočnoj Evropi gde se od njene ikre pravi delikates - kavijar.
- Ako ste u nekom restoranu poručili kečigu, najverovatnije ste probali ribu koja je proizvedena upravo zahvaljujući našoj opremi i proizvođaču Sabo Arpadu iz Bečeja - kaže Kalmar, jedini proizvođač opreme za veštački uzgoj kečiga na Balkanu.
Dugonosa kečiga spada u migratorne vrste životinja i to u anadrome vrste riba, a to znači da odrasle jedinke iz mora plivaju uzvodno do potočića u kom su se izlegle, da bi se onda kao mlade ribe, ponovo vratile u more, slično kao što to čine i lososi.
Potražnja sve veća
- Potražnja za kečigom je, moram priznati, velika i upravo zato sam odlučio da krenem u razvijanje opreme za veštački uzgoj ove ribe. Kako bih pomogao da se ovoj problematici pristupi odgovorno uz poštovanje zakona i prirode - kaže Kalmar.
Kako je kečiga jedna od najosetljivijih i najugroženijih riba, njeno izlovljavanje je zakonom zabranjeno. Kečigama koje žive u našim rekama su mrestilišta gornji tokovi Dunava, Save i Drave, a krajnji cilj je Crno more.
Nažalost, izgradnjom hidrocentrala Đerdap taj put je presečen pre više decenija i ove jadne životinje su praktično "ostale zarobljene" između krajnja dva odredišta.
- Ceo sistem za veštački uzgoj sastoji se od 40 bazena, zavisno od veličine prostorije. Ista voda kruži bazenima i riba u njoj živi oko tri i po meseca - objašnjava ovaj Bečejac, ističući da njegova firma obezbeđuje sve što je potrebno za uzgoj, od bazena do sistema za filtriranje vode, ventilaciju prostorije i adekvatno osvetljenje.
Mala populacija u rekama
Populacija kečige koja i dalje pliva u našim rekama izuzetno je mala sa slabom tendencijom porasta broja jedinki, a jako je osetljiva na zagađenja reka.
Pored toga što se našla zaglavljena "između istoka i zapada", ova vrsta je "živi fosil" i jedna je od najstarijih vrsta životinja na planeti. Primera radi, kečige su plivale rekama dok su dinosaurusi gospodarili kopnom i morem.
- Ove ribe hrane se isključivo koncentratom koji se nabavlja iz Nemačke. Za 1,1 kg hrane dobija se 1 kg ribe što je odlična računica i to je najisplativija riba za uzgoj kod nas - otkriva Kalmar.
Inače, iz domaćeg uzgoja, u Srbiji, godišnje se proizvede oko 15 t ove visoko kvalitetne ribe. Kečiga može da naraste i do 20 kg, ali i da se gaji do veličine od nekih 350 grama, jer jer toliko traže restorani.
U Srbiji se prodaje po ceni od 2.000 dinara za 1kg, a da bi se proizvela na ovaj način treba uložiti oko 1.300 dinara po jedinci.
Za početak biznisa 50.000 evra
Kalmar ističe da, ako neko želi da krene u ovaj posao, trebaće mu od 45.000 do 55.000 evra, zavisi od objekta. Naravno, moraće da registruje poljoprivredno gazdinstvo u APR-u i može se tim projektom prijaviti na sve konkurse - opštinske, pokrajinske, državne kao i preko IPARD-a.
Njegova firma postoji dve godine, ali se, kaže, osam godina radilo na usavršavanju tehnologije procesa proizvodnje.
Da je razmišljao i o efikasnosti i o uštedi u isto vreme govori i ovaj podatak: sistem koristi pumpe koje imaju minimalnu potrošnju struje u odnosu na neku riblju farmu. Kalmar poručuje da će svako ko je kreativan i želi da se posveti ovom poslu, sigurno uspeti.