Privatizacija - Bosna i Hercegovina

Ilirika preuzima MF-Global.ba

Društvo za upravljanje investicijskim fondovima "Ilirika DZU" Sarajevo u fazi je preuzimanja otvorenog investicionog fonda "MF-Global.ba" Sarajevo.

Negativna zbivanja na bh. i globalnom tržištu kapitala uzrokovala su pad vrijednosti imovine fonda "MF-Global.ba", koji uprkos nastojanjima nije uspio uskladiti svoje poslovanje s propisima. Naime, prema Zakonu o investicionim fondovima FBiH, vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom ne može pasti ispod milion KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca. Ukoliko se to dogodi, fond mora biti likvidiran ili pripojen drugom fondu. Vrijednost imovine fonda "MF-Global.ba" već duže vrijeme je ispod propisanog cenzusa, a 30. aprila iznosila je 749.904 KM.

Nadzorni odbor DUF "MF-Invest", koji upravlja fondom "MF-Global.ba", 20. aprila donio je odluku o prestanku rada društva, smatrajući da je za vlasnike udjela u fondu i dalja kretanja na tržištu kapitala u BiH najbolje da prava upravljanja fondom budu prenesena na drugo društvo. Najbolju ponudu za preuzimanje fonda "MF Global.ba" dala je "Ilirika DZU", članica istoimene privatne slovenačke finansijske grupacije koja posjeduje brokerske kuće i fondove u cijeloj jugoistočnoj Evropi. "Ilirika DZU" ima u BiH dva otvorena fonda "Ilirika Moj fond" i "Ilirika jugoistočna Evropa". Kako saznajemo, Komisija za vrijednosne papire FBiH dala je saglasnost "Ilirici" za preuzimanje fonda "MF-Global", a kompletna procedura trebalo bi da bude završena do 20. juna.

Vlasnici DUF-a "MF-Invest", koje je prestalo s radom, bili su berzansko-posrednička kuća iz Ljubljane "Medvešek Pušnik" sa 51 odsto i osnivač fonda "MF-Global.ba" Rasema Hadžajlić.

"MF-Global.ba" prvi je otvoreni investicioni fond u BiH, a osnovan je sredinom 2007. godine. Do tada na tržištu FBiH i cijele BiH postojali su samo zatvoreni investicioni fondovi nastali prikupljanjem certifikata, odnosno vaučera u velikoj privatizaciji.

Stopa zastupljenosti piratskih softvera u svijetu porasla je tokom 2009. godine na 43 sa 41 odsto, koliko je iznosila 2008. godine, objavilo je Udruženje softverskih izdavača "Business Software Alliance". Taj rast objašnjavaju povećanjem broja računara u svijetu, prije svega u zemljama u razvoju kao što su Indija, Kina i Brazil gdje su piratski softveri veoma rasprostranjeni.