Kako održivog razvoja nema bez industrijske proizvodnje, pod hitno ora nešto da se uradi kako bi se situacija popravila. Primećuju i da je industrija u Srbiji potpuno zaboravljena. Sada imamo samo tragove, ako se ne uradi nešto, nestaće i tragovi. Na primerima Nemačke, koja ima razvijenu industriju, i Irske, koja nema, može da se vidi koliko je industrija značajna da bi se neka država izborila s krizom. Velika preduzeća su generator za mala i srednja, jer im omogućuju da rade kao sateliti. Velika preduzeća nisu velika ako zapošljavaju veliki broj ljudi, već se mora ulagati u produktivnost i konkurentnost. "Seval" je prošle godine investirao 17 miliona evra, zaposleno je samo još 20 novih ljudi, ali su ipak angažovana i mala i srednja preduzeća iz celog užičkog kraja. Srbija je sada na nivou na kojem je bila početkom 70-ih godina prošlog veka, a nećemo se maći s te tačke ako nastavimo ovako.
Bez industrijske proizvodnje nema održivog razvoja. Srbija je sad na nivou na kojem je bila početkom 70-ih godina prošlog veka, ocenjuju gosti "Oka". Predviđaju da je, ako industrijski rast u Srbiji bude preko 7,5 odsto, oporavak moguć za oko 30 godina.
Kako održivog razvoja nema bez industrijske proizvodnje, pod hitno ora nešto da se uradi kako bi se situacija popravila, ocenjuju gosti emisije "Oko". Primećuju i da je industrija u Srbiji potpuno zaboravljena.
"Sada imamo samo tragove, ako ne uradimo nešto, nestaće i tragovi", kaže potpredsednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić. Objašnjava da na primerima Nemačke, koja ima razvijenu industriju, i Irske, koja nema, može da se vidi koliko je industrija značajna da bi se neka država izborila s krizom.
Potpredsednik Nacionalnog saveta Vlade Srbije za privredni oporavak Branislav Grujić naglašava da su velika preduzeća generator za mala i srednja, jer im omogućuju da rade kao sateliti.
Velika preduzeća nisu velika ako zapošljavaju veliki broj ljudi, već se mora ulagati u produktivnost i konkurentnost, smatra Ninko Tešić, direktor Valjaonice aluminijuma "Sevojno Seval".
Tešić kaže da je "Seval" prošle godine investirao 17 miliona evra, da je zaposleno samo još 20 novih ljudi, ali su ipak angažovana i mala i srednja preduzeća iz celog užičkog kraja.
Srbija je sada na nivou na kojem je bila početkom 70-ih godina prošlog veka, kaže Džagićeva i upozorava da se nećemo maći s te tačke ako nastavimo ovako.
"Period u kojem je projektovan oporavak je 30 godina, a intenzitet industrijskog rasta mora da bude preko 7,5 posto", kaže potpredsednica PKS.
Prema njenim rečima, neophodno je ministarstvo industrije, koje bi "vezalo" energetiku i građevinarstvo i omogućilo da se radi kontiuirano.
Posle Strategije iz 2011. godine, koja je ostala samo slovo na papiru, sada je u toku izrada nove strategije.
"Analizira se proizvodnja, da se pokrene što se može, ali moramo da se skoncetrišemo na ono što može da se uradi brzo, jer treba da preživimo 2013. godinu", kaže Grujić.
S tim je saglasan i Tešić, koji kaže da nije problem politička volja, nego kriza u kojoj se svi nalaze.
"Nemamo vreme za strategije, sad treba da uradimo nešto, mora da se poveća udeo idustrije u bruto društvenom proizvodu", kaže Tešić.
Ocenjuje da okosnica treba da budu mala i srednja preduzeća, ali da treba pomoći i velikim centrima.
Tešić kaže da firme koje su više od 10 godina u restrukturiranju ne mogu da budu nosioci razvoja.
"Promenilo se mnogo toga, mašine su zastarele, radnici posle 15 godina nisu više dovoljno stručni, nema tržišta, nema proizvoda", kaže Tešić.
Grujić smatra da je država trebalo da se zaduži za "još jednu milijardu", kako bi se založila za razvoj industrije, ali da uloži u firme koje imaju šanse.
Velikih sistema teško da može biti u budućnosti, jer veliki broj zaposlenih angažovan je samo na proizvodnji koja podrazumeva niske tehnologije.
Nove tehnologije su budućnost, saglasni su gosti emisije, koji ocenjuju da Srbija u toj oblasti može da računa na svoju šansu.