Hemijska industrija adut za ekonomski oporavak

Bez autora
Jan 14 2013

Hemijska industrija bi uz poljoprivredu, energetiku i automobilsku industriju, mogla da bude adut koji će, u 2013. godini, našoj ekonomiji obezbediti bolji proizvodni i izvozni rezultat od lanjskog. Uprkos zastoju u proizvodnji u nekim, za branšu izuzetno važnim kompanijama, poput pančevačke "Petrohemije" i udrastičnom padu proizvodnje mineralnih đubriva – hemijska industrija Srbije je, lane zabeležila podnošljiv pad od 3,3 odsto. Sekretar Udruženja za hemijsku industriju u Privrednoj komori Srbije Vekoslav Šošević ukazuje na veoma različite procente rasta, odnosno pada proizvodnje u pojedinim sektorima. Najveći rast proizvodnje u 2012. godini, imali smo u proizvodnji plastike. Proizvodnja boja i lakova i sličnih premaza povećana je za 23,9 odsto. Imamo veliki pad proizvodnje hemijskih proizvoda (osnovnih hemikalija i veštačkih đubriva). To je pad od 32 posto. Sektorima sa ozbiljnim padom proizvodnje, većim od 20 odsto, dodaje se proizvodnju lekova.

Hemijska industrija adut za ekonomski oporavakHemijska industrija bi uz poljoprivredu, energetiku i automobilsku industriju, mogla da bude adut koji će, u 2013. godini, našoj ekonomiji obezbediti bolji proizvodni i izvozni rezultat od lanjskog.

Uprkos zastoju u proizvodnji u nekim, za branšu izuzetno važnim kompanijama, poput pančevačke "Petrohemije" i udrastičnom padu proizvodnje mineralnih đubriva – hemijska industrija Srbije je, lane zabeležila podnošljiv pad od 3,3 odsto.

Sekretar Udruženja za hemijsku industriju u Privrednoj komori Srbije  Vekoslav Šošević ukazuje na veoma različite procente rasta, odnosno pada proizvodnje u pojedinim sektorima.

"Najveći rast proizvodnje u 2012. godini, imali smo u proizvodnji plastike. Proizvodnja boja i lakova i sličnih premaza povećana je za 23,9 odsto. Imamo veliki pad proizvodnje hemijskih proizvoda (osnovnih hemikalija i veštačkih đubriva). To je pad od 32 posto", naglašava Šošević.

Sektorima sa ozbiljnim padom proizvodnje, većim od 20 odsto, Šošević dodaje proizvodnju lekova.

Uostalom, slabosti hemijske industrije najbolje se ogledaju u spoljnotrgovinskom bilansu. Izvoz je, istina, povećan za 27 odsto, ali je porastao i uvoz, na 2 milijarde 900 miliona dolara. A to je više nego dvostruko iznad izvoza. Vekoslav Šošević objašnjava i zbog čega?

"Struktura izvoza je takva da smo najviše izvozili proizvode od kaučuka to jest gume, zatim medicinske i farmaceutske proizvode, kao i plastične mase. Najviše smo uvozili farmaceutske proizvode, dakle, lekove, plastične materije u primarnim oblicima jer Petrohemija nije dovoljno radila u 2012. godini i na trećem mestu je uvoz mineralnih đubriva svih vrsta", naveo je on.

"Petrohemija" je, rekosmo, jedan od ključnih proizvođača i izvoznika u hemijskom kompleksu Srbije. U 2012, možda i najtežoj od postojanja, ta kompanija je stajala sedam meseci: najpre zbog sibirske zime i nedostatka struje, potom i remonta, a na kraju – zbog rekonstrukcije pogona za proizvodnju polietilena visoke gustine. Rekonstrukcije, na osnovu koje i "Petrohemija" i hemijska industrija u celini, veruju u osetno bolju poslovnu 2013. godinu.

Ta firma čini, naime, oko pet odsto ukupnog srpskog izvoza.

"Uporedo s podizanjem kapaciteta proizvodnje i poboljšanjem finansijskih preformansi, "Petrohemija" pokušava da razreši problem dugova", objašnjava generalni direktor Milan Teofilović.

"Plan je da u 2013. godini izvršimo restrukturiranje potraživanja prema "Petrohemiji" na način da se najveći deo tih potraživanja najvećih poverilaca konvertuje u kapital "Petrohemiji" i samim tim dođe do promene strukture vlasništva na način da će otprilike biti paritet Republika Srbija – NIS – Srbijagas 30 : 30 : 30. Ideja jeste da sva tri akcionara preuzmu odgovornost za upravljanje Petrohemijom u narednom periodu", objašnjava Teofilović.

Jasniji svojinski odnosi trebalo bi "Petrohemiji" da donesu još zamašnije investicije. U povećanje kapaciteta i poboljšanje energetske efikasnosti biće uloženo 60 miliona evra, od čega će država uložiti 40, a NIS 20 miliona evra, najavljuje Teofilović.

"Ideja je da realizacijom investicija i povećanjem kapaciteta Petrohemija bude na nivou od otprilike pola milijarde evra ukupnog prometa godišnje. Naravno, očekujemo da i izvoz 350 miliona i 400 miliona evra. To je u odnosu na 2011, koja nije bila dobra godina, povećanje od oko 14 odsto", zaključuje on.

Ako ostvari ovogodišnji izvozni plan, težak 300 miliona evra, "Petrohemija" će biti među našim vodećim izvoznicima.

Po uzoru na "Petrohemiju" država bi, zarad stabilnije proizvodnje i većeg izvoza hemijske industrije u celini, trebalo da podrži završetak privatizacije i u drugim značajnim preduzećima u toj branši, smatra Šošević.

On ističe i da bi država mogla i morala da pomogne hemijskoj industriji i vraćanjem dugova. A oni, samo prema farmaceutskoj industriji, dostižu 270 miliona evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik