Centralno-evropski forum za razvoj – CEDEF u saradnji sa Agencijom za energetsku efikasnost Republike Srbije i kompanijom Global Intercontinental Utilities BGD d.o.o. održao je panel diskusiju za medije na temu “Komunalni otpad kao energent”. Na panel diskusiji su učestvovali mr Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije, dr Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu, Srećko Šević, načelnik odeljenja za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, Uprava grada Beograda, Nenad Dograjić, direktor kompanije Global Intercontinental Utilities BGD d.o.o, i Jovanka Arsić - Karišić, predsednik Upravnog odbora CEDEF-a. U Srbiji se godišnje proizvede oko 2,5 miliona tona komunalnog otpada, koji bi mogao da zameni par stotina hiljada tona ekvalentne nafte i da omogući značajnu uštedu energije, ukazali su danas učesnici panela o komunalnom otpadu. Jedna od najvećih energana u kojima bi se iz otpada dobijala energija, mogla bi biti izgrađena u Beogradu, s obzirom na to da se u glavnom gradu Srbije proizvede oko 1.080 tona otpada dnevno ili 1,14 kilograma po stanovniku.
Centralno-evropski forum za razvoj – CEDEF u saradnji sa Agencijom za energetsku efikasnost Republike Srbije i kompanijom Global Intercontinental Utilities BGD d.o.o. održao je panel diskusiju za medije na temu “Komunalni otpad kao energent”.
Na panel diskusiji su učestvovali mr Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije, dr Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu, Srećko Šević, načelnik odeljenja za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, Uprava grada Beograda, Nenad Dograjić, direktor kompanije Global Intercontinental Utilities BGD d.o.o, i Jovanka Arsić - Karišić, predsednik Upravnog odbora CEDEF-a.
U Srbiji se godišnje proizvede oko 2,5 miliona tona komunalnog otpada, koji bi mogao da zameni par stotina hiljada tona ekvalentne nafte i da omogući značajnu uštedu energije, ukazali su danas učesnici panela o komunalnom otpadu.
Jedna od najvećih energana u kojima bi se iz otpada dobijala energija, mogla bi biti izgrađena u Beogradu, s obzirom na to da se u glavnom gradu Srbije proizvede oko 1.080 tona otpada dnevno ili 1,14 kilograma po stanovniku.
Kako je iz rekao načelnik odeljenja za energetsku efikasnost grada Beograda Srećko Šević, najbolje bi bilo da to postrojenje bude izgrađeno u blizini velike deponije u Vinči. Grad Beograd ima lokalni plan upravljanja otpadom i za te projekte u Beogradu potrebna su ulaganja od 130 do 160 miliona evra, zavisno do kog nivoa će se obrađivati otpad.
“Global Intercontinental Utilities BGD d.o.o”, jedna od članica grupacije “Global Financial Holdings Ltd.” sa 138 postrojenja za preradu komunalnog otpada u svetu. Dolaskom u Srbiju kompanija ima za cilj da reši problem otpada na regionalnom i globalnom nivou. Ova kompanija je zainteresovana da gradi potrojenja za tretman termičkog otpada u Srbiji, a kako je rekao prestavnik te kompanije Nenad Dograjić, već se razgovara sa nekoliko lokalnih samouprava i gradova o tome, kao što su Niš, Sremska Mitrovica, Šabac, Kragujevac i Vranje. Dograjić očekuje da će prva od tih energana biti izgrađena u ovoj godini u Srbiji, s obzirom da su korisna za sve i ne škode životnoj sredini.
Iz otpada koji nastane u Beogradu godišnje bi moglo da se proizvede oko 150.000 tona goriva, a današnja moderna postrojenja za termički tretman otpada imaju vrlo niske emisije štetnih gasova (dioksina i furana), čak 10 puta niže od zakonom propisanih, kazao je profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.
Termički tretman otpada danas ne predstavlja veći izvor emisija, mnogo veći izvori su metalna industrija i prerada sekundarsnih sirovina i slično. Najpoznatije postrojenje za tretman otpada nalazi se u Beču, a među poznatijim je i ono u Parizu koje se nalazi u širem centru grada, naveo je Jovović.
Jovović objašnjava da se u svetu uglavnom ne koristi sav komunalni otpad za termički tretman, već se prvo vrši separacija, a potom se od ostatka proizvodi gorivo iz otpada. Korišćenje otpada, na taj način, definisano je tehničkim standardima, koji su usvojeni u našoj zemlji i ne predstavlja ekološki problem. Međutim, sagorevanje komunalnog otpada, bez pojedinačne separacije, negativno bi uticalo na životnu sredinu.
Troškovi izgradnje tih postrojenja su visoki i za izgradnju jedne toplane ili termoelektrane na komunalni otpad, termičke snage oko 100 megavata, trebalo bi uložiti najmanje oko 100 miliona evra, dok je oko četiri do pet godina potrebno za realizaciju jednog takvog projekta, dodaje Jovović.
Komunalni otpad kao energent smanjuje zavisnost od fosilnih goriva, kao i neophodne kapacitete deponija za više od 95 posto i omogućava prihode od prodate energije proizvedene na ovaj način. Nemačka, na primer, ima 6.000 postrojenja za dobijanje toplotne i električne energije iz komunalnog otpada, dok je u Srbiji izgrađeno samo nekoliko objekata koji imaju tu namenu, zbog čega je ovaj vid dobijanja energije tek u povoju.
Predsednik Upravnog odbora CEDEF-a Jovanka Arsić-Karišić istakla je da je cilj diskusije unapređenje informisanosti javnosti, privrede i industrije o značaju komunalnog otpada kao značajnog energetskog resursa. Povod za organizaciju panel diskusije je raspisivanje konkursa za najbolji medijski prilog na temu "Komunalni otpad kao energent", koji će biti otvoren do 30. aprila i uzeće u obzir sve novinarske radove objavljene na ovu temu od 1. oktobra do 30. aprila 2012. godine.
Nagrada za tri prvoplasirana priloga je studijsko putovanje englesko predstavništvo kompanije “Global Intercontinental Group” u Mančesteru, u Velikoj Britaniji, sa obilaskom stadiona "Old Trafford".