Tema - Bosna i Hercegovina

Potresi na tržištu koče nova radna mjesta

Na programe zapošljavanja i samozapošljavanja u Srpskoj za 2025. godinu prijavilo se ukupno 537 poslodavaca za zapošljavanje 871 lica, dok su sredstva odobrena za 453 poslodavca za zapošljavanje ukupno 774 lica.

Na javni poziv godinu ranije, čija je ukupna vrijednost iznosila pet miliona maraka, apliciralo je 1.237 poslodavaca za zapošljavanje 2.340
radnika.

Kako je za "Glas" pojasnio direktor Republičkog zavoda za zapošljavanje Damjan Škipina, realizovana su dva programa u 2025. godini, odnosno podrška zapošljavanju u privredi i program zapošljavanja i samozapošljavanja ranjivih kategorija i unapređenja tržišta rada.

Prvi program obuhvatao je tri komponente i to zapošljavanje kod poslodavca visokorizičnih novonezaposlenih, zapošljavanje mladih do 30 godina, te zapošljavanje djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida devete i desete kategorije.

U okviru drugog programa realizovane su dvije komponente, zapošljavanje ranjivih kategorija lica koja su na evidenciji duže od 12 mjeseci i samozapošljavanje lica koja su nezaposlena duže od šest mjeseci.

- Najmanje interesovanje zabilježeno je kod zapošljavanja djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida devete i desete kategorije, gdje je u cijeloj Srpskoj bilo svega 40 prijava - rekao je Škipina.

Od ukupnog broja prijavljenih, 84 poslodavca i 97 lica nisu ispunili uslove u prvostepenom postupku, dok su sredstva odobrena za 774 lica.

Potpisivanje prvih ugovora i rješenja o samozapošljavanju počinje danas i to od Filijale Bijeljina, a do sada je, prema njegovim riječima, povučeno oko 50 odsto planiranih sredstava. Škipina očekuje da će dio odbijenih uložiti žalbe, od kojih će neke biti uvažene, što će uticati i na veći procenat utrošenih sredstava.

Akcionim planom za programe zapošljavanja i samozapošljavanja za 2025. godinu predviđeno je ukupno deset miliona maraka, ali je interesovanje bilo slabije u odnosu na prethodne godine. Kao glavne razloge Škipina je naveo kasno raspisivanje javnog poziva, dug period obaveznog zapošljavanja od 24 mjeseca, te nedovoljan iznos subvencija u odnosu na preuzete obaveze.

- Poslodavci i nezaposlena lica smatraju da podsticaji nisu dovoljni da pokriju osnovne poreske i doprinosne obaveze u dvogodišnjem periodu. Dodatno ograničenje bila je starosna granica kod samozapošljavanja, kao i isključivanje poljoprivrednih djelatnosti - naveo je Škipina, dodajući da su pojedini uslovi definisani i u skladu sa obavezama prema Svjetskoj banci.

On je istakao da se sa resornim ministarstvom vode razgovori da se neutrošena sredstva iz prethodne godine prenesu u ovu, kao i da je cilj da se akcioni plan usvoji znatno ranije, te da javni poziv bude raspisan već u aprilu, kako bi se omogućilo veće učešće korisnika.

- Naš cilj je zapošljavanje što većeg broja ljudi, zbog čega ćemo uslove i kriterijume prilagođavati ciljnim kategorijama koliko god budemo mogli - poručio je Škipina, dodajući da Zavod redovno prati korisnike i da su oni koji ne ispune ugovorne obaveze dužni da vrate sredstva, kao i da je bilo dosta takvih.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić ocijenio je da je podrška Zavoda i resornog ministarstva značajna, kako zbog pokrivanja dijela troškova stažiranja, tako i zbog podsticanja poslodavaca da radnu snagu prvo traže na domaćem tržištu.

– Manje interesovanje prošle godine rezultat je krize i neizvjesnosti u evropskoj ekonomiji, od koje direktno zavisi i privreda Srpske, posebno kroz veze sa Njemačkom, Austrijom, Italijom i Francuskom. Zbog toga su poslodavci bili oprezniji i manje su zapošljavali – rekao je Škrebić.

On je podsjetio da je u prerađivačkoj industriji za dvije godine broj zaposlenih smanjen za oko 8.500 radnika, što jasno ukazuje na pad zapošljavanja u tom sektoru, ali je izrazio nadu da će doći do oporavka i pozitivnih pomaka u narednom periodu.

Pripravnici

Kao najuspješniji program Damjan Škipina je izdvojio pripravnički staž, jer oko 70 odsto pripravnika nakon završetka programa ostaje u radnom odnosu. Ipak, problem, kako kaže, predstavlja visoka cijena pripravnika sa visokom stručnom spremom, budući da minimalna plata iznosi 1.400 maraka, a zakon propisuje da plata pripravnika ne može biti manja od 80 odsto minimalca.

- Trenutno na evidenciji imamo više od 3.000 lica sa visokom stručnom spremom bez odrađenog pripravničkog staža, što predstavlja veliki izazov - rekao je Škipina.