Pravedna trgovina, u svetu poznata kao fer trejd (fair trade), organizovan je međunarodni društveni pokret, koji promoviše društveno odgovorno ponašanje u trgovini s proizvođačima u siromašnijim zemljama ili regionima. Pokret definiše fer trgovinu kao trgovinsko partnerstvo, zasnovano na dijalogu, poštovanju i transparentnosti, radi povećanja koristi i proizvođača i trgovaca. I kod nas ima primera fer trejda, ali oni su, na žalost, tek retki pozitivni izuzeci, dok je pravedna trgovina u razvijenim zemljama zastupljena već više od pola veka. Iz mnoštva primera, predsednica Zelene mreže Vojvodine Olivera Radovanović izdvaja slučaj kafe. Veliki proizvođači industrijalizovali su proizvodnju, a mali proizvođači bili su pred bankrotom. U početku su organizacije civilnog društva i nevladin sektor bojkotovali velike proizvođače. Paralelno s tim, oni su pomogli da kafa malih farmera nađe mesto na tržištu razvijenog sveta.
Pravedna trgovina, u svetu poznata kao fer trejd (fair trade), organizovan je međunarodni društveni pokret, koji promoviše društveno odgovorno ponašanje u trgovini s proizvođačima u siromašnijim zemljama ili regionima.
Pokret definiše fer trgovinu kao trgovinsko partnerstvo, zasnovano na dijalogu, poštovanju i transparentnosti, radi povećanja koristi i proizvođača i trgovaca.
I kod nas ima primera fer trejda, ali oni su, na žalost, tek retki pozitivni izuzeci, dok je pravedna trgovina u razvijenim zemljama zastupljena već više od pola veka.
Iz mnoštva primera, predsednica Zelene mreže Vojvodine Olivera Radovanović izdvaja slučaj kafe. Veliki proizvođači industrijalizovali su proizvodnju, a mali proizvođači bili su pred bankrotom.
"U početku su organizacije civilnog društva i nevladin sektor bojkotovali velike proizvođače. Paralelno s tim, oni su pomogli da kafa malih farmera nađe mesto na tržištu razvijenog sveta", kaže Olivera Radovanović.
Slično je bilo i sa kakaom, tropskim voćem i manufakturnim proizvodima u zemljama trećeg sveta. Kod nas, međutim, poljoprivrednici mesecima čekaju da od vlasnika trgovinskih lanaca naplate predatu robu, pre svega povrće i voće.
Uvidevši problem, Zelena mreža Vojvodine počela je fer trejd na naš način.
Od 2004. godine na pijaci "Moj salaš" okupljaju se poljoprivredni proizvođači organske hrane.
Svakog drugog četvrtka, od juna do septembra, na toj pijaci na platou ispred novosadskog Spensa, povrće iz organske proizvodnje prodaje i Vladimir Vozar iz Kisača.
"Zadovoljan sam pijacom 'Moj salaš'. Već šest godina prodajem povrće na toj pijaci. Ona je odlično mesto za promociju. Najvažnije je da se krug potrošača mojih proizvoda širi", zaključuje Vozar.
Pošto pijaca "Moj salaš" zadovoljava potrebe Novosađana za organskim proizvodima samo četiri meseca godišnje, Zelena mreža je, pre tri godine, pomogla otvaranje prodavnice na Limanu u Novom Sadu, koja radi tokom cele godine.
Vlasnica Milica Popović kaže da su njenim poslovanjem zadovoljni i poljoprivrednici i kupci.
"Proizvođači za svoje proizvode dobijaju realnu cenu, zahvaljujući minimalnoj marži. Što je najvažnije, novac za svoje proizvode dobijaju u najkraćem mogućem roku. I potrošači su zadovoljni pošto im prodavnica garantuje da kupuju sertifikovan organski proizvod", kaže Milica Popović.
Danas je Fer trejd globalno rasprostranjeno udruženje. Ima svoj znak, koji se dodeljuje prema strogoj proceduri.
Obavezna stavka ugovora je minimalna cena za svaki proizvod, kao i obavezna isplata avansa za nabavku repromaterijala, ali po realnim, a ne kao kod nas – po "naduvanim" cenama.
Jer kod nas, neretko, nakupci i trgovci finansiraju repromaterijal za setvu prema veoma nepovoljnim paritetima, gde zarada pri finansiranju setve premašuje i 60 odsto, što je ponekad tri puta više od kamate na bankarske kredite.