
Tekstilna industrija u Republici Srpskoj ovu godinu privodi kraju uz stabilizaciju tržišta i uglavnom očuvanu potražnju, ali rast troškova i izražen manjak radne snage, prema ocjenama privrednika, ostaju ključni problemi, koji će značajno uticati na poslovanje i ekonomske rezultate u narednoj godini.
Tekstilna industrija u Srpskoj godinama je među značajnim izvoznim sektorima, posebno orijentisana ka tržištu Evropske unije. Međutim, odlazak radno sposobnog stanovništva i nedostatak obučenog kadra sve više dovode u pitanje održivost i širenje proizvodnje.
Vlasnik firme "Forte Flex" iz Gradiške Dejan Bjelobrk istakao je za "Glas" da je godina, kada je riječ o proizvodnji i potražnji, bila veoma dobra te da bi bili zadovoljni ukoliko i naredna bude na istom nivou.
- Bez obzira na sve turbulencije u svijetu, kod nas potražnja nije smanjena. Čak 90 odsto naših proizvoda završava u inostranstvu, a riječ je o madracima, nadmadracima, jastucima i bokspring krevetima - kazao je Bjelobrk, dodajući da je najveći problem nedostatak domaće radne snage.
On je naveo da su paralelno pokrenuli i poslove u metalnom sektoru, ali da je pitanje koliko će se moći širiti upravo zbog nedostatka radnika.
Slično kaže i vlasnik kompanije "Elite fashion" iz Teslića Zoran Vučić, koji ovu godinu ocjenjuje kao solidnu i neutralnu, uz optimistična očekivanja za narednu.
- Mi smo specifični proizvođači koji se bavi automatizacijom u tekstilu i opslužujemo tekstilnu i obućarsku industriju kroz radne aplikacije i ambleme. Da nije stranog tržišta, ne bismo opstali, jer je unazad pet godina skoro 100 naših kupaca u BiH zatvorilo firme - rekao je Vučić.
On ističe da tržište nije problem, već nedostatak stručnog kadra te da su mašine i podsticaji danas najmanja prepreka.
- Imamo dobru podršku Vlade RS za nove tehnologije, ali čovjek je postao najveći problem. Ne isključujem mogućnost da će firme u ovoj branši morati da angažuju strane radnike - naglasio je Vučić, dodajući da trenutno ima ugovorene poslove na tri i pet godina.
Vlasnik i direktor teslićkog preduzeća "Divos" Budimir Smiljić kaže da je ovo jedna od najtežih godina od osnivanja firme unazad deset godina, ali da očekuje da će naredna biti bolja.
- Zapošljavamo 126 radnika, što je naš maksimum. Ove godine smo uložili oko 200.000 KM u mašine i proizvodnju, ali je problem nedostatak obučenih ljudi. Svakog dana nam u prosjeku nedostaje oko 25 radnika, uglavnom zbog bolovanja - naveo je Smiljić.
Dodaje da firma radi za slovenačku kompaniju, sa kojom ima ugovor do 2028. godine i da 100 odsto proizvodnje izvozi na tržište EU.
- Prije deset godina na jedan oglas javljalo se više od 600 ljudi, a danas se ne prijavi ni pet - istakao je Smiljić.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević ocjenjuje da su u tekstilnoj industriji ove godine zabilježeni pozitivni procesi i stabilizacija tržišta.
- Tekstilna industrija u Srpskoj uspjela je da pronađe svoje mjesto na tržištu zahvaljujući upornosti, poštovanju rokova i konkurentnim cijenama, iako su im konkurencija zemlje Azije, Bugarska i Albanija - kazao je Pazurević.
On upozorava da će nedostatak radne snage i u narednim godinama biti ključni problem.
- Na tržištu rada više nemamo ljude sa znanjem i iskustvom. Kvalitetan radnik u tekstilu postaje nakon najmanje sedam godina intenzivnog rada. Bez kvaliteta, produktivnosti i ispunjenih normi nema napretka - poručio je Pazurević.
Domaći kupci
Za razliku od izvozno orijentisanih firmi, direktor kompanije "Textil LT" iz Bijeljine Igor Trifković kaže da se kriza osjetila kod domaćih kupaca.
- Ove godine smo radili više za manje para, zbog rasta troškova. Iako je godina bila nešto bolja od prethodne, manje je novca u opticaju, što se osjetilo kod domaćeg stanovništva, jer naše proizvode plasiramo uglavnom na domaćem tržištu - rekao je Trifković.