Tema - Bosna i Hercegovina

Rad na crno i dalje rak-rana privrede

Prema podacima Inspektorata Srpske, u navedenom periodu izvršeno je 7.550 kontrola s ciljem suzbijanja rada na crno, u kojima je po osnovu ugovora o radu kontrolisano 10.970 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca.

- Za 165 radnika utvrđeno je da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 290.000 KM - rekli su iz Inspektorata za "Glas Srpske".

Kako su naveli, u istom periodu lani obavljeno je 7.940 kontrola, u kojima je po osnovu ugovora o radu kontrolisano 12.714 radnika.

- Od tog broja za 243 radnika utvrđeno je da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 368.600 KM - naveli su iz Inspektorata.

Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 5.000 KM za poslodavca, 500 KM za odgovorno lice i 2.000 KM za poslodavca kao fizičko lice ukoliko primi na rad radnika, a da prethodno nije zaključio ugovor o radu sa njim i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja.

- Takođe, ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju i inspektori Poreske uprave Republike Srpske, koji postupaju u skladu sa odredbama Zakona o poreskom postupku. Ovim zakonom propisana je kazna od 10.000 KM za poslodavca kao pravno lice, te 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, ako u propisanom roku ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa - kazali su iz inspekcije.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić istakao je za "Glas" da je rad na crno već godinama jedna od bitnijih tema u razgovorima sa Vladom i ostalim socijalnim partnerima.

- Rad na crno stvara nelojalnu konkurenciju, jer pojedine kompanije koje angažuju radnike bez ugovora imaju nepravednu prednost u odnosu na one koje posluju u skladu sa zakonom. To je problem protiv kojeg moramo djelovati zajedno - naglasio je Škrebić.

Ističe da rad na crno, ali i isplata dijela plate u koverti, ima i druge negativne posljedice, te stvara iskrivljenu sliku o iznosu prosječne plate.

-  Poslodavci treba da imaju na umu da zapošljavanje radnika bez prijave nosi veliku odgovornost. Radnik u tom slučaju nema ni zdravstveno osiguranje, ni zaštitu na radu, ni bilo kakva prava. Ukoliko dođe do povrede ili, ne daj Bože, smrtnog slučaja na radu, poslodavac snosi punu krivičnu odgovornost - upozorava Škrebić.

Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić rekao je da je broj radnika na crno sigurno veći nego što pokazuju podaci Inspektorata, jer nema dovoljno inspektora ni mogućnosti da izađu na teren i prekontrolišu svakog poslodavca.

- Pojedini poslodavci angažuju lica koja primaju novčanu naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, ali ih ne prijavljuju. Tako radnik radi, a istovremeno prima i naknadu za nezaposlenost - pojašnjava Ružičić.

Dodaje da je kaznena politika nedovoljno oštra i da se najčešće izriču najniže predviđene kazne, od 5.000 maraka, iako je zakonom propisan raspon i do 20.000 KM.

- Povratnike u ovim prekršajima bi trebalo strože kažnjavati, pa čak i privremeno zatvoriti firmu ako više puta zapošljava radnike bez prijave - naglasio je Ružičić za "Glas".

Neregistrovani

Iz Inspektorata Srpske navode da je suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog rada kontinuirano u fokusu djelovanja tržišne inspekcije. U slučaju kada se utvrdi da fizičko lice obavlja djelatnost bez registracije kod nadležnog organa, inspektor donosi mjeru zabrane obavljanja djelatnosti do pribavljanja rješenja nadležnog organa i izriče novčanu kaznu.

U ovoj godini republička tržišna inspekcija je za 162 lica izrekla mjeru zabrane nelegalnog obavljanja djelatnosti, a najčešće je riječ o zanatskim i uslužnim djelatnostima kao što su frizeri, kozmetičari, automehaničari, iznajmljivanje smještaja i trgovina putem interneta. Zbog navedenih prekršaja izrečene su kazne u iznosu od 323.500 KM.