naredne godine biće teško održati proizvodnju i radna mesta, kažu privrednici i traže pomoć od Vlade i Narodne banke. Preduzetnici apeluju da se utiče na bankare da smanje kamate i da im na dve godine odlože otplatu dugova. To što Nemačka nije uspela da proda sve obveznice kojima finansira javni dug, potvrđuje da kriza u evrozoni dobija razmere koje niko nije očekivao. Pitanje krize javnog duga postaje ključno u nekoliko narednih nedelja i kvartala. Ako Evropa ne reši ovo pitanje Srbija će kao kolateralnu štetu dobiti sužavanje mogućnosti finansiranja javnog duga na međunarodnom tržištu, mi već sada treba da se pripremamo na tu mogućnost. Srbija će morati da nađe rezervno rešenje za finansiranje budžetskog deficita i da vidi kako će kriza uticati na privredu. A privrednici kažu da je već teško i da neće moći dugo da izdrže. Udruženja privrednika traže od Narodne banke da utiče na bankare da smanje kamate i da zadrže bar isti nivo kreditiranja kao ove godine.
Preduzetnici apeluju na bankare da smanje kamate i da im odlože otplatu dugova. Srpska preduzeća nalaze se u teškoj situaciji, a nedostupni i skupi bankarski krediti dodatno im otežavaju poslovanje i oporavak, ukazuju privrednici.
Naredne godine biće teško održati proizvodnju i radna mesta, kažu privrednici i traže pomoć od Vlade i Narodne banke. Preduzetnici apeluju da se utiče na bankare da smanje kamate i da im na dve godine odlože otplatu dugova.
To što Nemačka nije uspela da proda sve obveznice kojima finansira javni dug, potvrđuje da kriza u evrozoni dobija razmere koje niko nije očekivao.
"Pitanje krize javnog duga postaje ključno u nekoliko narednih nedelja i kvartala. Ako Evropa ne reši ovo pitanje Srbija će kao kolateralnu štetu dobiti sužavanje mogućnosti finansiranja javnog duga na međunarodnom tržištu, mi već sada treba da se pripremamo na tu mogućnost", rekao je guverner Dejan Šoškić.
Srbija će morati, upozorava guvener, da nađe rezervno rešenje za finansiranje budžetskog deficita i da vidi kako će kriza uticati na privredu. A privrednici kažu da je već teško i da neće moći dugo da izdrže.
"Mi koji smo bili proizvodno orijentisani, nosioci razvoja mi smo se zadužili zadnjih godina, a došle su godine eko krize i imamo teškoća da vraćamo kredite, a kada ih produžavmao postaju skuplji", rekao je Radoslav Veslinović iz "Galeb grupe".
Udruženja privrednika traže od Narodne banke da utiče na bankare da smanje kamate i da zadrže bar isti nivo kreditiranja kao ove godine.
"Ako dođe do pada kreditne aktivnosti, povlačenja prekograničnih kredita doći ćemo u situaciju da će privreda klecnuti i da ćemo imati još jedan talas otpuštanja", smatra Branislav Grujić iz"Kluba Privrednika".
Direktor kompanije "Lasta" Velibor Sovrović kaže da je visoka kamatna stopa i na dinarske i devizne kredite, posledica nepoverenja banaka u srpsku privredu.
On je rekao da je "izuzetno zategnuta situacija između srpske privrede i banaka, jer banke žele da maskimalno profitiraju na srpskom tržištu i ponašaju se "lihvarski".
"Apel srpskih privrednika da se smanje kamatne stope i reprogramiraju krediti isto je kao i tražiti od kadije koji vas tuži da vas oslobodi", kazao je Sovrović.
Prema njegovim rečima, "strane banke koje posluju na tržištu Srbije žele da iscrpe srpsku privredu do maksimuma".
Ima i predloga da Narodna banka smanji obaveze banaka da bi one imale više novca za kredite.