Smanjena kapitalna adekvatnost banaka

Bez autora
Dec 24 2012

Za smanjenje udela problematičnih kredita potrebne su izmene propisa koje bi omogućile restrukturiranje, otpis i prenos potraživanja. Privredna komora Srbije će aktivnije promovisati Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društava i u saradnji sa Narodnom bankom Srbije razviti program obuke za sporazumno finansijsko restrukturiranje za privredna društva. U Predlogu mera i aktivnosti navodi se i da visoko učešće problematičnih kredita predstavlja sistemski, a ne problem pojedinačnih banaka, zbog čega se traži unapređenje regulatornog okvira. Naročito se insistira na neophodnosti izmene propisa, tako da se omogući restrukturiranje potraživanja, otpis i prenos potraživanja. Neophodno je da banke budu proaktivne u primeni ovog zakona, koji im omogućava da uđu u sporazumno finansijsko restrukturiranje dužnika pre pokretanja stečajnog postupka, i na taj način stvore uslove za održanje njegovog poslovanja. Sada taj postupak uglavnom pokreću dužnici u predstečajnom procesu.

Smanjena kapitalna adekvatnost banakaZa smanjenje udela problematičnih kredita potrebne su izmene propisa koje bi omogućile restrukturiranje, otpis i prenos potraživanja, rečeno je na sednici Odbora za bankarstvo i osiguranje Privredne komore Srbije (PKS).

PKS će aktivnije promovisati Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društava i u saradnji sa Narodnom bankom Srbije (NBS) razviti program obuke za sporazumno finansijsko restrukturiranje za privredna društva.

Kako je saopšteno iz PKS, u Predlogu mera i aktivnosti navodi se i da visoko učešće problematičnih kredita predstavlja sistemski, a ne problem pojedinačnih banaka, zbog čega Odbor traži unapređenje regulatornog okvira. Naročito se insistira na neophodnosti izmene propisa, tako da se omogući restrukturiranje potraživanja, otpis i prenos potraživanja.

Neophodno je da banke budu proaktivne u primeni ovog zakona, koji im omogućava da uđu u sporazumno finansijsko restrukturiranje dužnika pre pokretanja stečajnog postupka, i na taj način stvore uslove za održanje njegovog poslovanja, rekla je Branislava Žunjić, sekretgar Odbora za bankarstvo i osiguranje PKS, i dodala da sada taj postupak uglavnom pokreću dužnici u predstečajnom procesu.

Predsednik izvršnog odbora Hipo Alpe Adria Banke – Beograd Vladimir Čupić, koji je predsednik Odbora za bankarstvo i osiguranje PKS, rekao je da je u proteklih godinu dana smanjena kapitalna adekvatnost banaka, ali da je na zadovoljavajućem nivou i da je sistem siguran. Međutim, ona se opasno približava zoni ispod 14,5 posto, kada se ne mogu isplaćivati dividende, a razlog tome su loši krediti i loši mehanizmi čišćenja, istakao je Čupić. Kapitalna adekvatnost banaka je razlomak, pa tako da bi se ona povećala, potrebno je ili povećati kapital, ili smanjiti rizičnu aktivu, zaključio je on.

U saopštenju se dalje navodi da je od početka krize 2008. godine do danas značajno je povećan nivo problematičnih kredita u kašnjenju. Ukupni bruto krediti u docnji dužoj od 90 dana, prema podacima NBS, povećani su sa 131 milijardu dinara koliko su iznosili krajem 2008. godine na 399,5 milijardi dinara na kraju septembra 2012. godine. Od 2008. godine ukupni problematični krediti su konstantno rasli i svake godine uvećavani za dodatnih oko 70 milijardi dinara, a od januara do septembra 2012. godine su, u apsolutnom iznosu, povećani za 56,8 milijardi dinara ili 16,6 posto u odnosu na kraj decembra 2011. godine. Najviše problematičnih kredita u septembru bilo je u privredi 236,5 milijardi dinara ili 59 posto.

Bojana Milović iz NBS na sednici Odbora u PKS je izjavila da je i pored toga, bankarski sektor u Srbiji stabilan, da izazovi postoje, a jedan od njih je upravo nivo problematičnih kredita koji je u oktobru iznosio 18,8 posto u ukupno odobrenim kreditima. Teško je reći da li je naš portfolio najgori u regionu, rekla je ona i naglasila da ne postoji mogućnost poređenja zbog različitih metodologija koje se primenjuju.

Milović je takođe zatražila od predstavnika bankarskog sektora u Srbiji da izađu sa projekcijom rezultata zatraženih zakonskih izmena, pre svega u vezi sa tim da li će te izmene dovesti do smanjenja kamata na kredite privredi i povećanja privredna aktivnosti u Srbiji. Ona je podsetila da nivo loših kredita kod stanovništva iznosi samo osam posto zbog stroge regulative, koja doprinosi očuvanju finansijske stabilnost, zbog čega je potrebno biti oprezan sa relaksacijom regulative.

Na sednici je istaknuto da će se smanjiti rizik rasta problematičnih kredita kada se ostvari rast bruto domaćeg proizvoda, privredne aktivnosti i zaposlenosti.

Ukazano je, takođe, da je bitno ostvariti povećanje likvidnosti države koja bi se “prelila” na realni sektor, a time i smanjio nivo problematičnih kredita. Istovremeno sa povećanjem apsolutnih iznosa problematičnih kredita, povećavano je i njihovo učešće u ukupno odobrenim kreditima. Ovo učešće je iznosilo 11,3 posto na kraju 2008. godine, 15,7 posto na kraju 2009. godine, 16,9 posto krajem 2010. godine, 19,2 posto na kraju 2011. godine i 19,9 posto na kraju septembra 2012. godine, dodaje se u saopštenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik