Tema - Srbija

Šoping molovi na 500.000 kvadrata

Po ugledu na zemlje Zapada i Beograđani imaju naviku da u velike nabavke idu vikendom i da u hipermarketima provode nekoliko sati.

U marketima osim velike ponude robe, može i da se ruča, kupi garderoba, ode kod frizera i srede nokti, a mališani za to vreme mogu da se igraju u nekoj od mnogobrojnih igraonica. Na teritoriji prestonice hipermarketi niču kao "pečurke posle kiše", jer kako se jedan zatvori, otvore se dva nova.

Od ukupnog poslovnog prostora u prestonici u kome se nalaze šoping molovi i hipermarketi, više od 73 odsto je na teritoriji najmnogoljudnije opštine Novi Beograd. To je i razumljivo, jer se ovde nalaze dva šoping centra - "Delta siti" i "Ušće" koji sa ukupno 215.000 kvadrata zauzimaju skoro dve trećine prostora na ovoj opštini.

Interesantno je da jedna od najvećih gradskih opština Palilula učestvuje u ukupnom poslovnom prostoru sa samo 16,2 odsto, odnosno na njenoj teritoriji hipermarketi zauzimaju 78.500 kvadratnih metara. Opštine sa najmanje velikih trgovinskih objekata su Zvezdara i Stari grad. Ipak, veliki broj sugrađana iz svih delova grada, vikendom se "sjati" baš na Palilulu, kako bi pazarili u "Metrou" i "Tempu".

- Zbog velike gužve, malo posle otvaranja "Metroa" uvedena je dodatna signalizacija i postavljeni su novi pešački prelazi kako bi se rasteretio saobraćaj, ali je to mnogo pomoglo i žiteljima Krnjače - kaže Nikola Marković, radnik na parkingu ovog objekta.

- Ovde se dnevno parkira nekoliko stotina automobila, a najveća gužva je vikendom i noću kada ljudi natenane pazare.

Prema podacima Privredne komore Beograda, najviše kapitala u otvaranje velikih trgovinskih lanaca uložili su Slovenci, Hrvati, Grci, Belgijanci i Francuzi. Slovenački prodajni objekti u prestonici - "Merkator", "Merkur" i "Roda" zauzimaju površinu od blizu 120.000 kvadratnih metara. Slovenci su međutim zatvorili jedan od najvećih lanaca hipermarketa - "Tuš", ali je zato krajem 2011. umesto "Familija" marketa u robnim kućama "Beograd" otvoreno pet "Roda" objekata, ukupne površine oko 5.500 kvadrata. U toku ove godine biće otvorena još dva "Roda" hipermarketa u prestonici.

- Svakog vikenda sa porodicom dođem u "Merkator" na "izlet" - kaže Jelena Stojković, domaćica.

- Veliki je izbor, a često su i akcije. U marketu kupim namirnice koje su mi potrebne, a posle kupovine uradim i manikir, dok mi je dete u igraonici. Često ovde i ručamo, jer je veliki izbor domaće hrane.

Hipermarketi koji rade po principu "keš end keri" su "Metro", "Roda" i "Tempo" koji ukupno imaju šest objekata u gradu, a poslednji je otvoren "Tempo Ada" koji je izazvao pravi "stampedo" kupaca. Iako je otvoren pre mesec dana, u ovom objektu gužve ne jenjavaju, jer su trgovci ponudili niske cene, a u ovom "Tempu" se snabdevaju porodice sa Banovog brda, Čukaričke padine, Petlovog brda, ali i iz Obrenovca. U ovim hipermarketima se može naći "sve od igle do lokomotive", a sugrađani ih posećuju kako bi napunili svoje ostave namirnicama za duži period.

Od domaćih marketa najveći su objekti kompanije "Tempo" na Paliluli, Novom Beogradu i na Adi koji zajedno zauzimaju površinu od oko 30.000 kvadratnih metara. Za njima sledi i hipermarket "Dis", sa površinom od 22.000 kvadrata.

Najbolji način da privuku kupce, ali i da "preteknu" konkurente jesu akcijske cene robe, zbog kojih sugrađani odlučuju da pređu i po nekoliko desetina kilometara kako bi "prošli" što jeftinije. Zbog svega ovoga, čini se da veliki trgovinski lanci "jedu" dućane koji su do pre nekoliko godina bili jedini izbor potrošača.

"Aman" radi i na malo i veliko

Kompanija "Aman d.o.o" u Beogradu ima ukupno 56 maloprodajnih objekata u kojima radi više od 600 zaposlenih. "Aman" marketa u prestonici ima 48 sa površinom od oko 12.000 kvadratnih metara, a radi i osam "Hard" diskonta koji se prostiru na površini od oko 4.000 kvadrata. Ovi diskonti imaju posebne popuste i znatno niže cene.

Šoping molovi

Beograd ima dva šoping mola - "Delta siti" površine 85.000 i "Ušće" sa 130.000 kvadratnih metara.

Oba ova megaobjekta, koji su brzo postali omiljena destinacija Beograđana, izgrađena su od domaćeg kapitala.