
Prijavljivanje nelegalnih objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, poznatom kao zakon "Svoj na svome", počelo je 8. decembra i trajaće do 5. februara.
Prijave se podnose elektronski, putem digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, korišćenjem JMBG-a i lične karte, naloga na portalu eUprava, ali i neposredno - u uslužnim centrima lokalnih samouprava i poštama širom Srbije.
O tome da li je reč o pravoj legalizaciji ili tek administrativnom koraku, kakve posledice ovaj proces može imati i ko ne može da uđe u postupak, u studiju "Blic Dana" je govorio profesor Nikola Seneši, investicioni konsultant.
Veliki odziv građana već na početku
Govoreći o samoj primeni zakona, Seneši je najpre ukazao na izuzetno veliki broj prijava već u prvim danima, što pokazuje koliki je obim problema nelegalne gradnje u Srbiji, ali i potrebu građana da makar formalno reše status svojih objekata.
- Ovo je zakon o upisu. Ali predstavlja za sada prema onome što vidimo, bez obzira na karakteristike samog zakona i upitne stvari u procesu koje i dalje ne znamo kako funkcionišu, nesporna je jedna stvar, a to je da je ono što je počelo prošle nedelje, čak prvog dana je bilo 19.000 zahteva, od kojih je oko 40% bilo onlajn. Oko 100.000 ljudi se prijavilo za nedelju dana. Veliko je interesovanje građana. Ali ovde ne možemo govoriti o punoj legalizaciji. Ovde govorimo o upisu.
Kako ističe, masovnost procesa ne znači i automatsko rešavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Upis u katastar nije isto što i legalizacija
U nastavku razgovora, profesor Seneši je pojasnio razliku između evidentiranja objekta u Katastru i njegove potpune legalizacije, naglašavajući da se nadležnosti dele između državnih institucija i lokalnih samouprava.
Ovo je nešto gde katastar evidentira postojanje objekta, dok su za legalizaciju i vlasništvo nadležne lokalne samouprave. U zavisnosti od toga šta ste predali kao dokumentaciju i od brojnih pitanja koje imate, videćete da li ćete završiti sa objektom koji je jednostavno upisan na vaše ime, sa naznakom da je upis izvršen po ovom zakonu, ili ćete završiti sa potpuno legalnim dokumentom, ili ćete završiti sa sudskom sporom. I postoji mnogo različitih rezultata. Očekujemo naravno da će biti najviše legalnih objekata, ali u svakom slučaju čini se da je sređivanje haosa počelo relativno dobro.
Drugim rečima, zakon predstavlja početni korak ka sređivanju evidencija, ali ne garantuje svima konačno rešenje.
Ko po zakonu ne može da upiše objekat
Jedno od ključnih pitanja bilo je ko, bez obzira na dokumentaciju, ne može da uđe u ovaj proces. Seneši naglašava da su te situacije jasno definisane samim zakonom.
- Postoji jasno naznačena ona kategorija objekata i lokacija na kojima ne može da se izvrši legalizacija. One su u uvodnom delu zakona jasno naznačene, a to su: u blizini dobara od javnog interesa u okviru kulturnih lokacija, na zemljištu koje je pod klizištima, u blizini reka, nije odgovarajućeg kvaliteta, kao i objekti koji nisu konstruktivno završeni - vangabaritne terase, auto-perionice i tako dalje.
Time se, kako objašnjava, sprečava da se legalizuju objekti koji bi mogli da predstavljaju bezbednosni ili urbanistički problem.
Odgovornost prelazi na vlasnika objekta
Profesor Seneši je upozorio i na jednu važnu posledicu ovog zakona - država ne garantuje bezbednost objekata koji se upisuju, već odgovornost prelazi na vlasnika.
Ovaj zakon jasno definiše to da onaj ko vrši upis objekta će snositi odgovornost za njegov kvalitet, odnosno funkcionalnost, stabilnost i tako dalje. To znači da će eventualno postojati upisani objekti, koji će biti, znate, da su upisani po ovom zakonu, ali čija sigurnost neće biti garantovana od strane države.
To znači da se upisom priznaje postojanje objekta, ali ne i njegova tehnička ispravnost.
Da li se isplati ulaziti u proces ako postoje sporovi
Govoreći o objektima koji su sagrađeni na tuđem zemljištu ili imaju nerešene imovinsko-pravne odnose, Seneši objašnjava da upis može biti tek prvi korak u dugom procesu.
- Činjenica da je objekat upisan ne znači da je on legalizovan. To znači da je njegovo postojanje definisano. Ovo je zakon u upisu. Imate puno objekata koji su sazidani na tuđem zemljištu. Taj objekat upisom se faktualizuje. U katastru se on upiše da postoji, ali on ima i te kako puno prostora, odnosno i te kako puno koraka još, koji mogu da uključuju sudske sporove, otkup zemljišta itd, koji ga tek definišu legalnim.
Ipak, njegov savet građanima je jasan.
- Preporučujem svakome koji ima objekat da ga upiše, ukoliko je to moguće. Znači, ukoliko nije napravio objekat na klizištu, onda neće moći. Onda će mu objekat biti verovatno srušen - zakljčuje Seneši.