Zbog pogoršavanja krize u evrozoni, sve češće se postavlja pitanje opstanka evra sa jedne, i smanjenju obavezne rezerve banaka sa druge strane. Govoreći o eventualnom propadanju evra, guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da je to hipotetičko pitanje i da nije realna opcija. Kad bi se to i desilo nikakav ozbiljan problem ne bi se pojavio po pitanju štednje, jer bi uvek postojao odgovarajući kurs između evra i drugih valuta koje bi postojale u nekom budućem trenutku i neka konverzija bi uvek mogla da se uradi. U zemljama EU banke su u velikoj meri izložene prema obveznicama država za koje se sada ispostavlja da nisu baš uvek u stanju da izmiruju svoje obaveze, što je slučaj sa Grčkom, Italijom, Španijom, Portugalom. To znači da banke koje su investirale sredstva u te obveznice verovatno neće imati vrednost koje su očekivale da imaju. S druge strane, između banaka postoji čitav niz osiguranja kreditnog rizika koji će se aktivirati u slučaju da neke od ovih zemalja ozbiljnije dođu u probelme i proglase da ne mogu da izmiruju svoje obaveze.
Guverner Dejan Šoškić rekao za RTS da eventualno propadanje evra ne bi ozbiljno ugrozilo štednju, jer bi uvek postojao odgovarajući kurs između evra i drugih valuta i neka konverzija bi mogla da se izvrši.
Zbog pogoršavanja krize u evrozoni, sve češće se postavlja pitanje opstanka evra sa jedne, i smanjenju obavezne rezerve banaka sa druge strane.
Govoreći o eventualnom propadanju evra, guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da je to hipotetičko pitanje i da nije realna opcija.
"Kad bi se to i desilo nikakav ozbiljan problem ne bi se pojavio po pitanju štednje, jer bi uvek postojao odgovarajući kurs između evra i drugih valuta koje bi postojale u nekom budućem trenutku i neka konverzija bi uvek mogla da se uradi", kaže Šoškić gostujući u Dnevniku RTS-a.
Prema njegovim rečima, u zemljama EU banke su u velikoj meri izložene prema obveznicama država za koje se sada ispostavlja da nisu baš uvek u stanju da izmiruju svoje obaveze, što je slučaj sa Grčkom, Italijom, Španijom, Portugalom.
"To znači da banke koje su investirale sredstva u te obveznice verovatno neće imati vrednost koje su očekivale da imaju", rekao je Šoškić.
"S druge strane, između banaka postoji čitav niz osiguranja kreditnog rizika koji će se aktivirati u slučaju da neke od ovih zemalja ozbiljnije dođu u probelme i proglase da ne mogu da izmiruju svoje obaveze", naveo je guverner.
Prema njegovim rečima, te polise osiguranja kreditnog rizika su nešto što može dodatno da izazove gubitke u bankarskom sistemu i otuda jedna nesigurnost.
"Ono što u Srbiji postoji, a u evropskim bankama ne u toj meri, je činjenica da najveći broj naših depozita je u evrima i u drugim stranim sredstvima plaćanja", kaže Šoškić.
Guverner je dodao da na evre postoji obavezna rezerva od 25 do 30 odsto, i uz normalno osiguranje depozita, koje je u Srbiji na nivou od 50.000 evra, postoji još jedno dodatno osiguranje. Na svakih 1.000 evra devizne štednje, 250 ili 300 evra je na računima NBS, što je "apsolutno sigurno", kaže guverner.
"To je još jedno dodatno obezbeđenje, a naše banke nisu izložene obveznicama ovih država koje imaju problme", kaže Šoškić.
Visoka likvidnost banaka
Privrednici apeluju da se smanji obavezna rezerva bankama kako bi im krediti bili jeftiniji i kako bi se time sprečio dalji sunovrat ekonomije, što guverner odbija.
"Nismo dobili ni jedan konkretan predlog koji je upućen NBS sa razrađenim elementima, čujemo samo različite stavove pojedinaca", kaže guverner.
Banke već imaju puno novca i drže u repo opercijama NBS 97,5 milijardi dinara i na svojim inostranim računima imaju 1,8 milijardi evra.
Šoškić ističe da je likvidnost banaka u Srbiji vrlo visoka i daleko iznad međunarodnih standarda.
"Druga stvar koja se četo gubi iz vida je da je smanjivanje obavezne rezerve eksplozivna monetarna mera, to znači dodatno dodavanje novca u sistem, a kada imamo inflaciju iznad inflacionog cilja to se ne radi", zaključio je guverner.