
Ove godine Srbija zauzima 19. mesto od 25 zemalja, isto kao i 2024. godine na evropskom indeksu transparentnosti tržišta polovnih automobila, ali stope oštećenja su u porastu.
Od suseda Srbije, Hrvatska je zauzela 11. poziciju, Mađarska 18, a Rumunija 22, pokazuju podaci „karVertikala” koji sprovodi godišnju analizu kojom se utvrđuju zemlje s najvećim rizikom za kupovinu polovnog automobila. U Srbiji i dalje prodaju automobili sa vraćenom kilometražom. Ove godine, 4,1 odsto vozila proverenih u zemlji imalo je vraćenu kilometražu. U proseku, kilometraža je vraćena za 79.300 kilometara.
Studija pokazuje i da je 40,8 odsto vozila u Srbiji imalo zabeleženo oštećenje, što je porast u odnosu na 38,5 odsto u 2024. godini, dok je prosečna vrednost odštetnog zahteva dostigla 3100 evra. Prosečna starost proveravanih automobila u Srbiji bila je 9,2 godine, otprilike ista kao 2024. godine (9,3 godine), što pokazuje da srpski kupci i dalje favorizuju relativno novije polovne automobile.
Najtransparentnija tržišta – Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Nemačka.
Italija, Nemačka, Švajcarska i Francuska zaokružuju listu pet najtransparentnijih tržišta. Švedska, koja je prošle godine bila na 5. mestu, pala je na 10. zbog povećanog uvoza, većeg broja oštećenih automobila i viših stopa manipulacije kilometražom. Portugalija je još jedna zemlja sa znatnim padom na rang-listi, završivši na 16. mestu, u poređenju sa 11. mestom prethodne godine. Hrvatska je zabeležila najveći napredak i popela se sa 15. na 11. poziciju.
Mnogi automobili uvezeni u Istočnu Evropu već su se intenzivno vozili. Budući da zemlje ne razmenjuju uvek podatke o vozilima, brojni zapisi o kilometraži ili oštećenjima nikada ne budu digitalizovani. U okviru EU ne postoji harmonizovan pristup praćenju prodaje automobila, zbog čega je ovu nepoštenu praksu lako sakriti.
U Ukrajini je 9,5 odsto automobila imalo vraćenu kilometražu, u Letoniji 10,8, u Litvaniji sedam, u Rumuniji 7,5, a u Estoniji 5,9. Uvoz se kretao u rasponu od 61 odsto u Rumuniji do 78 odsto u Ukrajini.