Tema - Bosna i Hercegovina

Više robe manje para: Šta mi to izvozimo i kome, ima nas i u Vijetnamu

U proteklih šest godina 2022. bila je najbolja izvozna godina koju je bosanskohercegovačka privreda ostvarila. I narednih, izvoz je nastavljen, ali od tada do danas, izgleda, nedovoljno.

Količina

- Naznaka dolaska recesije 2023. i 2024. godine dovela je do toga da smo imali veliki pad izvoza. Uzet ćemo samo primjer drvne industrije - 2023. imali smo pad izvoza za 20 posto, a 2024. još 20 posto. Za dvije godine to je pad izvoza drvne industrije od 40 posto. U 2025. vraćamo se na tržišta i bilježimo neke izvozne rezultate, ali još to nije u onoj količini kakva je bila 2022, kaže Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Drvna industrija Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine bilježi blagi pad izvoza i suficita uprkos povećanju količine izvezene robe, što ukazuje na orijentaciju sektora ka proizvodima niže dodane vrijednosti i sirovinama.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije BiH za prvih šest mjeseci iznosio je 1,113 milijardi KM, što predstavlja blagi pad od 0,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 1,120 milijardi KM.

- Sektor i dalje ostvaruje značajan suficit, koji je u analiziranom periodu iznosio 547,7 miliona KM, ali je to smanjenje od 3,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 568,7 miliona KM, kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

U istom periodu izvoz drvne industrije BiH iznosio je 830,6 miliona KM, što predstavlja pad od 1,6 posto, odnosno manje za 13,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine iako je količinski izvezeno 644.326 tona, što je povećanje od 7,5 posto u odnosu na prošlogodišnje 599.302 tone.

- Posmatrajući rezultate izvoza, zaključujemo da BiH izvozi više količinski, ali po nižoj cijeni, što ukazuje na povećan izvoz sirovih ili polufinalnih proizvoda niže dodane vrijednosti, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Trend je posebno vidljiv kroz pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, dok je zabilježen rast izvoza ogrjevnog drveta i drugih osnovnih proizvoda.

U prvih šest mjeseci pad izvoza primjetan je prema ključnim partnerima: Njemačka 8,9 posto, Hrvatska 2,3, Srbija 1,5, Nizozemska 18,6, Francuska 14 i Kina 52 posto. S druge strane, rast izvoza zabilježen je prema Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Bugarskoj, Albaniji, a najveći rast prema Vijetnamu (1.122,8 posto) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (80,5 posto).

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je u RS-u zabilježen blagi rast izvoza od 3,2 posto.

- Prvi put nakon dužeg perioda bilježimo rast iako se, uglavnom, radi o izvozu poluproizvoda i primarnih proizvoda, dakle, proizvoda niže vrijednosti, kazao je Andrić.

Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH, naglasio je da se privrednici drvnog sektora moraju posvetiti proizvodnji konkurentnijih proizvoda i podizanju tehnološke osnove sektora, koja je trenutno veoma niska, prenose agencije.

Grantovi

Poslodavci poručuju da je bosanskohercegovačkoj privredi neophodna veća podrška nadležnih.

- Pod hitno moramo raditi na rasterećenju privrede kako bi došlo do značajnijeg povećanja plata, a s druge strane da ne opteretimo naše cijene proizvoda kako bi na evropskom tržištu bili konkurentni. Također, neophodne su podsticajne mjere, neki grant projekti, koji bi pomogli izvoznicima da što više nastupaju na evropskom tržištu, smatra Ećo.