Tema - Bosna i Hercegovina

Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

Prema riječima proizvođača ovogodišnji rod trebao bi biti kvalitetan zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, ali upozoravaju da su troškovi proizvodnje i dalje visoki, dok je tržište neizvjesno.

Slavko Zvonar iz Laktaša, koji se proizvodnjom jagoda bavi više od dvije decenije, kaže da će prve količine iz njegovih plastenika stići za pet do deset dana.

- Za sada je sve idealno, barem kod mene. Ova godina je pogodna za plasteničku proizvodnju, a domaće jagode bi trebalo da budu kvalitetne i slatke - rekao je Zvonar.

Ipak, naglašava da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje. Razlog su, kako kaže, visoki troškovi, nedostatak radne snage i nesiguran otkup.

- Nekada sam imao mnogo veće površine, ali sam smanjio proizvodnju. Danas radim sam, berem i prodajem. Prije sam imao i do devet radnika, ali uz sve troškove na kraju ne ostane ništa - istakao je Zvonar, dodajući da prve jagode iz njegove proizvodnje neće biti ispod deset do 12 maraka po kilogramu.

Prema njegovim riječima, dnevnice berača danas se kreću od 80 do 100 maraka, što dodatno opterećuje proizvođače.

- Realna cijena jagode trebala bi biti oko 20 maraka po kilogramu da bi se pokrili troškovi. Međutim, na tržištu cijena brzo pada, često i na pet maraka, jer je diktiraju preprodavci - upozorava on.

Slična situacija je i u Prijedoru. Dalibor Jović, vlasnik plantaže koja se prostire na oko hektar, kaže da je još rano govoriti o cijeni, ali potvrđuje da će prve jagode iz plastenika stići za sedam do deset dana.

- Prošle godine smo imali cijenu od deset maraka tokom cijele sezone. Volio bih da ove godine bude niža, ali troškovi su značajno porasli, od sadnog materijala do goriva i radne snage, tako da je sada teško reći koliko će to biti tačno - kazao je Jović.

Ističe da njegova proizvodnja nije tretirana hemijskim sredstvima, zbog čega su prinosi manji, ali kvalitet bolji.

- Sve što proizvedemo uspijemo prodati. Imamo stalne kupce, a dio ide i u preradu. Međutim, da se može živjeti samo od jagoda, ne može. Svi u domaćinstvu imamo i druge poslove - naglasio je Jović.

Da tržište funkcioniše bez većih problema kada je riječ o plasmanu, potvrđuju i proizvođači iz Čelića, gdje se jagoda uzgaja u zaštićenim prostorima. Očekuju početak berbe krajem aprila ili početkom maja, uz prinose od oko dvije tone po dunumu.

 - Potražnja postoji i većinu proizvodnje uspijemo prodati. Cijena varira iz dana u dan, ali smatram da bi prosjek od četiri marke po kilogramu na veliko bio zadovoljavajući - kazali su na plantaži jagode "Fragaria".

Ipak, i oni upozoravaju da je radna snaga jedan od najvećih problema, jer berači po kilogramu uzimaju i do 1,2 marke, što značajno povećava troškove.

Stariji proizvođači podsjećaju da je situacija nekada bila znatno povoljnija. U Slatini kod Laktaša jagode su se, kako kažu, uzgajale na gotovo svakom imanju, a organizovan otkup omogućavao je sigurnu zaradu.

- Nekada smo sa dunum-dva mogli kupiti traktor. Danas nema sigurnog otkupa, cijene diktiraju preprodavci, a radne snage gotovo da i nema - istakao je Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša, koji se ovom proizvodnjom bavio 40 godina. 

Dodao je da su zbog svega toga odustali od ozbiljnije proizvodnje, a zasadi su svedeni na minimum ili isključivo za vlastite potrebe. 

Rasadnik

Na probleme u ovom sektoru ukazuju i iz rasadnika voća "Vučković" iz Prijedora. Vlasnik Dragan Vučković kaže da se proizvodnja jagode ne širi značajnije upravo zbog nedostatka radne snage.

- Jagoda najviše zavisi od radne snage i to je ograničavajući faktor koji koči proizvođače da prošire zasade - rekao je Vučković.
Dodaje da je u voćarstvu primjetan trend rasta proizvodnje šljive, dok se kod jagode uglavnom održava postojeći nivo zasada, bez većih proširenja.