
Rod šljiva prošle je godine bio izuzetno loš, naročito u zapadnim krajevima zemlje, dok je na istoku, najviše na Majevici, ostalo roda.
Generalno, rod je podbacio za 50 odsto pa je potražnja bila velika, a otkupne cijene visoke. Sorta Stenlej najviše je rodila, a inače je otpornija prema mrazu u odnosu na ostale.
Zbog slabog plodonošenja, visokih temperatura i manjka padavina prošlog ljeta, stabla su puna rodnih pupoljaka, što garantuje rodnu godinu, u slučaju da mrazna jutra zaobiđu šljivike. Interesantno je i da, u većini voćnjaka, uprkos nedostatku roda, nije došlo do pretjerane bujnosti stabala, što se može pripisati navedenim faktorima, a ne nedovoljnoj prihrani stabala.
Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, majskim kiticama i kopljastim izraštajima. Sa strane su rodni, a na vrhu lisni pupoljci. Što se tiče rezidbe, potrebna je oštrija rezidba sorte čačanska rodna, dok kod ostalih sorti može da se radi normalna rezidba sa zamjenom 30 do 35 odsto grana. Obavezno ostaviti prozračnu krošnju i uraditi ljetnju rezidbu, ako rod bude dobar. Vrijeme rezidbe ne treba fiksirati za mart, može se raditi od novembra, jer korijenov sistem šljiva, ionako, kreće s radom od februara.
Opet je važno naglasiti da se u februaru, najbolje u prvoj polovini, odradi krečenje stabala do ramenih grana, jer kasnije cvjetanje može biti spas od kasnih proljećnih mrazeva. U smjesu vode, kreča i sumpora poželjno bi bilo dodati i so, da se masa duže održi na deblu.
Prihranu stabala, takođe, potrebno je obaviti od februara, ako se nije uradilo u novembru. Najbolje je pola đubriva mineralnog ili organskog razbacati u novembru, a drugu polovinu u februaru, dok je stajnjak najbolje rasturati oko stabala u jesen, odnosno u novembru.