Kroz hrvatske zračne luke u srpnju je prošlo ukupno 2,36 milijuna putnika ili 1,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a rast njihova broja zabilježen je i u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najveći promet u srpnju, sa 767 tisuća putnika, uz pad od 2,1 posto, zabilježila je zračna luka Split, kroz koju je lani u sedmom mjesecu prošlo 783 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik s 557 tisuća putnika, uz rast od 3,5 posto u odnosu na srpanj prošle godine, te zračna luka Zagreb, s 465 tisuća putnika, uz pad od 0,4 posto na godišnjoj razini.
Kroz zadarsku zračnu luku prošlo je 365 tisuća putnika, 5,5 posto više no lani, kroz pulsku 145,4 tisuće ili 8,6 posto više, a riječku luku 44,9 tisuća, uz skok za 19,1 posto na godišnjoj razini.
Prema DZS-ovim podacima, najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 380 tisuća putnika, što je za 2,5 posto više u odnosu na srpanj 2025. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 376 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 5,9 posto, te zračne luke Poljske, sa 192 tisuće prevezenih putnika, uz rast za 25,4 posto u odnosu na lanjski srpanj.
U sedam mjeseci 7,9 milijuna putnika
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u devet zračnih luka u srpnju 2026. iznosio je 20.991, što je pad od 4,1 posto u usporedbi sa srpnjem 2025.
Hrvatske su zračne luke u srpnju ove godine zabilježile i pad prometa tereta, za 7,7 posto, na 836 tona.
Kada se gleda prvih sedam mjeseci ove godine, kroz zračne luke prošlo je 7,9 milijuna putnika, odnosno 2,6 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2025.
Kao i u srpnju, i u prvih sedam mjeseci 2026. registriran je pad prometa tereta te slijetanja i polijetanja zrakoplova. Ukupan promet tereta tako je iznosio pet tisuća tona ili 13,1 posto manje, dok je slijetanja i polijetanja zrakoplova bilo 79 tisuća, što je pad od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., podaci su DZS-a.
