Kako je brza pruga promenila putničke navike u Srbiji

Bez autora
Oct 05 2026

Putovanje koje je nekada zahtevalo celodnevno planiranje i pažljivu organizaciju, danas je postalo brza i jednostavna odluka zabeležena u minutima.

Bilo da je reč o odlasku na posao, fakultet, porodičnim posetama ili spontanom vikend-izletu, železnička trasa na severu Srbije preoblikovala je način na koji građani raspoređuju svoje vreme i posmatraju udaljenosti.

Od zvaničnog početka rada prve deonice 19. marta 2022. godine, pa sve do 20. septembra 2026, na železničkoj liniji Beograd–Novi Sad–Subotica prevezeno je više od 17 miliona putnika. Ovaj podatak predstavlja ukupan broj realizovanih putovanja u navedenom višegodišnjem periodu, a ne godišnji prosek, i jasna je potvrda da je železnica ponovo postala centralni deo svakodnevice.

Glavni pokretač ovakvog masovnog prelaska sa drumskog na železnički saobraćaj jeste drastično skraćenje vremena provedenog na putu:

Mogućnost da se iz jednog u drugi grad stigne brzo menja i lične rutine. Umesto fokusiranja na vožnju i saobraćajne gužve, vreme u vozu koristi se za čitanje, pripremu za radni dan ili kratak odmor.

Skraćenje razdaljina posebno odgovara studentima i zaposlenima, jer više ne moraju nužno da se sele u grad u kojem studiraju ili rade. Takođe, roditelji i rodbina znatno lakše održavaju porodične veze.

Utiske sa vožnje ka severu zabeležili su i novinari koji su razgovarali sa putnicima. Jedan od njih, koji je iz Beograda prvi put putovao u Suboticu, rekao je za Tanjug: „Mnogo je lepo."

Da brzi vozovi rešavaju dugogodišnje transportne komplikacije potvrdila je i jedna Subotičanka čiji sin studira u glavnom gradu. Objašnjavajući da joj je ranije putovanje autobusom ili automobilom bilo izuzetno naporno, prilikom rezervacije karte izjavila je: „Ovo je idealna prilika da ga posetim."

Pored svakodnevnih poslovnih i obrazovnih obaveza, brza železnica podstakla je i razvoj spontanog domaćeg turizma. Gradovi prepoznatljivi po arhitekturi secesije, poput Subotice sa svojom Gradskom kućom, kao i obližnje Palićko jezero, postali su idealne destinacije za kratke posete bez potrebe za prenoćištem.

Izgradnja srpske deonice duge 183,1 kilometar predstavlja i temelj za šire međunarodno povezivanje. Prema najavama iz avgusta 2026. godine, uspostavljanje direktnog putničkog saobraćaja na relaciji Beograd–Budimpešta planirano je tokom jeseni, po okončanju svih bezbednosnih testiranja.

Ova međunarodna linija predviđa direktnu vezu Srbije i Mađarske, uz mogućnost nastavka putovanja prema Beču na pojedinim polascima. To će doneti ogromne olakšice poslovnim putnicima, turistima, ali i đacima i studentima — poput Edine, učenice srpske gimnazije "Nikola Tesla" u Budimpešti, koja je ukazivala na dosadašnja iscrpljujuća putovanja sa presedanjima i nosanjem prtljaga.

Završetkom ovog projekta, pouzdan red vožnje i efikasne granične procedure omogućiće da gradovi duž pruge postanu kapija ka Centralnoj Evropi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik