Komisija za zaštitu konkurencije uskoro će analizirati konkurenciju na tržištu maloprodaje hrane, pića i duvana. Kontrola ovog sektora će, kako saopštavaju iz komisije, osim tržišta maloprodaje koje se tiče krajnjih potrošača, obuhvatiti i odnose između maloprodavaca i dobavljača kako bi se, navodno, između ostalog utvrdilo i stanje konkurencije na tržištu. Iako u Komisiji za zaštitu konkurencije kažu da je ovo telo „ojačalo”i da je sazreo trenutak za ovako obimnu akciju, ipak ne treba zanemariti i činjenicu da je poslednjih desetak godina u Srbiji došlo do značajnog ukrupnjavanja na tržištu maloprodaje i distribucije prehrambenih proizvoda i da komisija možda ima razloga da posumnja da je u međuvremenu bilo povrede konkurencije.
Komisija za zaštitu konkurencije uskoro će analizirati konkurenciju na tržištu maloprodaje hrane, pića i duvana. Kontrola ovog sektora će, kako saopštavaju iz komisije, osim tržišta maloprodaje koje se tiče krajnjih potrošača, obuhvatiti i odnose između maloprodavaca i dobavljača kako bi se, navodno, između ostalog utvrdilo i stanje konkurencije na tržištu.
Iako u Komisiji za zaštitu konkurencije kažu da je ovo telo „ojačalo”i da je sazreo trenutak za ovako obimnu akciju, ipak ne treba zanemariti i činjenicu da je poslednjih desetak godina u Srbiji došlo do značajnog ukrupnjavanja na tržištu maloprodaje i distribucije prehrambenih proizvoda i da komisija možda ima razloga da posumnja da je u međuvremenu bilo povrede konkurencije.
Kako se navodi u njihovom saopštenju „rezultati analize omogućili bi komisiji i mogućnost sprovođenja analiza značajnijih koncentracija koje su realizovane u prethodnom periodu.
Da podsetimo, najznačajniju koncentraciju u oblasti maloprodaje u Srbiji predstavlja prodaja „Merkatora” „Agrokoru” koja je odobrena krajem 2013. godine. U 2014. godini usledilo je spajanje „Univereksporta” i „Angroprometa”, a potom je prošle godine našim tržištem odjeknula globalna transakcija kada je lanac trgovačkih marketa koji posluje u Holandiji i SAD – „Ahold” najavio kupovinu belgijskog„Deleza”.
Akvizicija vredna 9,8 milijardi evra završena je u junu ove godine. „Aman” je prošle godine preuzeo „Intereks” i poslovanje u sedam objekata trgovinskog lanca „Idea” (koji je ove objekte prodao kao meru „dekoncentracije”). Nastavio je da se širi i u ovoj godini tako što je u svoju maloprodajnu mrežu pripojio i „Višnjica dućane”. Uz ovakvu dinamiku na domaćem tržištu maloprodaje, pojavila se i vest da nam u 2017. godini stiže i novi učesnik – diskonter „Lidl” koji je najavio izgradnju i otvaranje distributivnog centra i prvih 20 objekata u Srbiji, od ukupno 100 koje će otvoriti na našem tržištu u narednom periodu.
Interesantno je da je uz ovoliko promena u domaćoj maloprodaji, Komisija za zaštitu konkurencije u proteklom periodu imala zanemarljiv broj prijava povrede konkurencije. To ne znači da problema na tržištu nije bilo. Država je već reagovala, pa čak i intervenisala donošenjem Zakona o rokovima za izmirenje novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, verovatno jer su se odnosi između malih dobavljača (obično je reč o malim i srednjim preduzećima) i velikih kupaca, odnosno trgovinskih lanaca, već otrgli kontroli.
U Komisiji za zaštitu konkurencije nisu želeli da komentarišu da li ova akcija ima veze sa nekim njihovim saznanjima da na tržištu ima povreda konkurencije, ni da li to možda ima veze sa slučajem 16 prodavaca sportske opreme koji su se dogovarali o cenama i koji je i dalje u postupku.
Analiza maloprodaje svakako nam se nameće i kao evropska praksa. Evropska komisija je od 2010. čak tri godine sprovodila analizu tržišta maloprodaje i vodila čak 50 različitih slučajeva od kojih se 90 odsto odnosilo na koncentracije.
I ova akcija na tržištu EU usledila je posle brojnih prigovora kako na nivou Evropske unije, tako i pojedinačnih zemalja članica, da veliki trgovinski lanci nameću štetne uslove dobavljačima hrane (proizvođačima hrane i poljoprivrednicima), što umanjuje njihov podsticaj za investiranje, a potrošačima ograničava izbor.
Da li je izbor uskraćen i potrošačima u Srbiji? To bi, kako se očekuje, trebalo da pokaže najavljena akcija Komisije za zaštitu konkurencije. Statistika kaže da učešće izdataka za ličnu potrošnju domaćinstva u BDP-u iznosi 73,8 odsto. U strukturi potrošačke korpe hrana i bezalkoholna pića i alkoholna pića i duvan učestvuju sa 46,6 odsto, a u minimalnoj korpi sa čak 52,5 procenata.