Prošlo je pola godine kako je na snagu stupio Pravilnik o deklarisanju, reklamiranju i označavanju hrane. Osim bolje informisanosti, nove deklaracije bi trebalo da garantuju sigurnost prilikom kupovine. Međutim, kako pokazuju istraživanja, samo 35 odsto ljudi obraća pažnju na deklaraciju. Zato iz udruženja potrošača pozivaju da se radi na edukaciji potrošača. Od aprila ove godine kupci više ne moraju sa lupom u kupovinu. Slova na deklaraciji su veća, a u skladu sa evropskim standardima, drugom bojom i vrstom slova su označeni alergeni, arome i aditivi. Ipak, čini se da potrošači tu promenu nisu primetili. Kontrola postoji, ali ponekad trgovci umeju da nađu rupu u zakonu. U tome im pomažu, paradoksalno, neobavešteni kupci. Kada tome dodamo da Pravilnik nije obuhvatio proizvode koji su u zalihama, jasno je kako dolazi do ovih situacija.
Prošlo je pola godine kako je na snagu stupio Pravilnik o deklarisanju, reklamiranju i označavanju hrane. Osim bolje informisanosti, nove deklaracije bi trebalo da garantuju sigurnost prilikom kupovine. Međutim, kako pokazuju istraživanja, samo 35 odsto ljudi obraća pažnju na deklaraciju. Zato iz udruženja potrošača pozivaju da se radi na edukaciji potrošača.
Od aprila ove godine kupci više ne moraju sa lupom u kupovinu. Slova na deklaraciji su veća, a u skladu sa evropskim standardima, drugom bojom i vrstom slova su označeni alergeni, arome i aditivi. Ipak, čini se da potrošači tu promenu nisu primetili.
Kontrola postoji, ali ponekad trgovci umeju da nađu rupu u zakonu. U tome im pomažu, paradoksalno, neobavešteni kupci. Kada tome dodamo da Pravilnik nije obuhvatio proizvode koji su u zalihama, jasno je kako dolazi do ovih situacija.
"Kaznene odredbe propisane su na osnovu Zakona o bezbednosti hrane. Visina kazni zavisi i od pravnog uređenja subjekta u poslovanju hranom. Tako, na primer, ukoliko pravno lice stavlja u promet hranu koja nije označena, deklarisana i izložena u skladu sa odredbama Pravilnika biće kažnjeno od 150.000 do 1.000.000 dinara za prekršaj", navodi M inistarstvo poljoprivrede.
Prema istraživanju udruženja potrošača, čak 65 odsto potrošača ne razume šta je napisano na deklaracijama, a samo šest odsto ljudi gleda informaciju o alergenima i aditivima.
Vera Vida iz Centra potrošača Srbije kaže da je najveći problem i zadata bio, kada je donet novi pravilnik, da tržišna inspekcija krene i kažnjava trgovce da li imaju te deklaracije na određenim proizvodima.
"Mislim da je trebalo obrnuto da se radi - da je trebalo da se potrošači edukuju da se informišu šta taj pravilnik znači, pa tek kad oni budu informisani da tek onda inspekcija krene da radi taj posao jer će onda i potrošači upozoravati inspekciju", kaže Vera Vida.
Ono što dodatno zbunjuje kupce jeste lažno oglašavanje, pa su tako na primer rafovi prepuni - lekovitih voda, ali i drugih proizvoda sa sličnim svojstvima. Tome bi uskoro trebalo da se stane na kraj.
"Pravilnik o nutritivnim i zdravstevenim izjavama je gotov, očekujemo da će za par meseci biti usvojen i objavljen i posle toga očekujemo da će se zaista uvesti red u deklarisanje hrane", kaže dr Danica Zarić, direktorka "IHIS Nutricionizma" i član Radne grupe za izradu Pravilnika.
Do uvođenja reda, smatraju udruženja potrošača, mora se raditi na neprestanom obaveštavanju i obrazovanju potrošača. U suprotnom, čak i neregularna roba naći će put do kupca.