Dok se u Srbiji sprema prva kolektivna potrošačka tužba onih koji su zaduženi u švajcarskim francima stižu nimalo ohrabrujuće informacije. Naime, država je poslednjim izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku „učinila sve da se od takvih tužbi unapred odustane”. Udruženja IUSTA nedavno je najavilo namere da podigne kolektivnu tužbu protiv banaka u ime oštećenih dužnika, po sličnom principu kao u Hrvatskoj. Postoje objektivni pravni rizici za udruženja za zaštitu potrošača i njihove ovlašćene zastupnikekoja u ime udruženja istupaju u javnosti. Suština je to da se, u slučaju da udruženje potrošača ili njihovi savezi ne dobiju spor po tužbi za zaštitu kolektivnih prava, oni izlažu zakonom propisanoj materijalnoj odgovornosti i plaćanju naknade štete koju sud utvrđuje po slobodnoj oceni. To predstavlja direktnu presiju na zainteresovane da povedu kolektivne tužbe.
Dok se u Srbiji sprema prva kolektivna potrošačka tužba onih koji su zaduženi u švajcarskim francima stižu nimalo ohrabrujuće informacije.
Naime, država je poslednjim izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku „učinila sve da se od takvih tužbi unapred odustane”, kaže za „Potrošač”, dr Petar Milutinović, advokat i pravni zastupnik udruženja IUSTA.
Ovo udruženje nedavno je najavilo namere da podigne kolektivnu tužbu protiv banaka u ime oštećenih dužnika, po sličnom principu kao u Hrvatskoj. Milutinović ističe da postoje objektivni pravni rizici za udruženja za zaštitu potrošača i njihove ovlašćene zastupnikekoja u ime udruženja istupaju u javnosti.
– Suština je to da se, u slučaju da udruženje potrošača ili njihovi savezi ne dobiju spor po tužbi za zaštitu kolektivnih prava, oni izlažu zakonom propisanoj materijalnoj odgovornosti i plaćanju naknade štete koju sud utvrđuje po slobodnoj oceni. To predstavlja direktnu presiju na zainteresovane da povedu kolektivne tužbe – kaže predsednik IUSTE, dodajući da takvo zakonsko rešenje „očigledno nije u funkciji zaštite prava potrošača i u skladu sa objektivnim ciljevima Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga”.
On navodi i druge prigovore na nove propise. Kaže da je jedan od njih da Zakon o parničnom postupku predstavlja procesni zakon koji reguliše radnje i rokove za preduzimanje radnji od strane suda i stranaka u parničnom postupku, te je „krajnje neprihvatljivo da ovaj zakon uređuje pitanja materijalnog prava koja se odnose na odgovorna lica za naknadu štete, uslove odgovornosti i način utvrđivanja visine naknade štete, tim pre što su sva ova pitanja u celini regulisana Zakonom o obligacionim odnosima”, ističe naš sagovornik.
„Smatram da sva udruženja za zaštitu potrošača u Srbiji i njihovi savezi moraju da se udruže radi zajedničkog delovanja i preduzimanja mera da se iz pravnog poretka eliminišu ovakve zakonske odredbe o (ne)zaštiti potrošača koje su očigledno u interesu banaka i trgovaca. Tim pre što su najavljene izmene Zakona o zaštiti potrošača i to je prava šansa da se eliminišu neustavne i nelegitimne zakonske odredbe – ističe Petar Milutinović, predsednik Udruženja IUSTA.
Šta je izmenjeno u Zakonu o parničnom postupku
Poslednjim izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku uvedeno je novo poglavlje koje se odnosi na regulisanje postupka za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana. Predviđeno je više novina, koje se primenjuju i na zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača. Milutinović navodi neke od njih: prva, propisano je da, ako udruženja, njihovi savezi i druge organizacije osnovane u skladu sa zakonom, tvrde da neko lice obavlja delatnost na način na koji se ugrožavaju kolektivna prava i interesi građana, to lice može podneti tužbu ili protivtužbu kojom se utvrđuje da ne postoji povreda kolektivnih prava i interesa građana, da se udruženju, njihovom savezu i drugoj organizaciji zabrani određena radnja, a naročito istupanje u javnosti, naloži plaćanje naknade štete ili objavljivanje usvajajuće presude u sredstvima javnog informisanja.
Druga, tužba ili protivtužba se mogu podneti i protiv zastupnika udruženja, zastupnika saveza udruženja i drugih organizacija, članova njihovih organa i lica koja u njihovo ime istupaju u javnosti.
Treća, tužbom ili protivtužbom se može tražiti i naknada štete od lica koja se navode u prethodno navedenoj novini Zakona o parničnom postupku, s tim što posebno navodi da se obaveza plaćanja štete i to po slobodnoj oceni suda, može dosuditi ako je tužbeni zahtev odbijen kao neosnovan i ako je vođenjem parnice teže povređen ugled i poslovni interes tužioca (banke, trgovca i slično).