Godišnja inflacija premašila pet odsto, da li je vrijeme za alarm?

Bez autora
Apr 28 2026

Nivo cijena u martu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne viši je za 5,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 9,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 6,3%, prevoz za 11,1%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 6,5%, te ostala dobra i usluge za 2,4%.

Pad cijena

"Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,3%", piše u ovim podacima.

Kada su u pitanju rezultati za mjesec dana, ni tu nije ništa bolja situacija.

Naime, u martu ove godine u odnosu na februar potrošačke cijene su više za 1,7 odsto.

"Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,9%, odjeća i obuća za 1,8%, stanovanje i režijski izdaci za 0,8%, zdravstvo za 0,3%", navodi se u ovim podacima.

Takođe, više cijene su zabilježene u odjeljku prevoz za 12,6%, rekreacija i kultura za 0,2 odsto, obrazovanje za 0,4%, te restorani i hoteli za 0,3%".

Inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH 

Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH iznosila oko 5,2 odsto.

Inflacija u Srpskoj

Sa druge strane, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija u Srpskoj u martu ove godine iznosila 4,9 odsto.

"Iako rast cijena goriva uzrokovan američko-izraelskom agresijom na Iran svakako jeste imao uticaja na inflaciju, odgovornost je primarno domaća, i to, vrlo konkretno, odgovornost vlasti u BiH. Naime, rast cijena goriva ne bi bio ni približno toliki kakav je sada da su vlasti pravovremeno poduzele mjere da ga spriječe (stvaranjem odgovarajućih rezervi i njihovim plasiranjem na tržište) ili zaustave (smanjenjem akciza i kontrolom cijena), a rast svih ostalih cijena bi također bio puno manji da su vlasti osigurale robne rezerve i njima intervenisale na tržištu i da su kontrolom cijena i sankcijama spriječile i zaustavile neopravdan rast cijena i zloupotrebe na tržištu", kaže za "Nezavisne novine" ekonomista Igor Gavran.

Rast cijena nafte i goriva

Prema njegovim riječima, iako su neposredni razlozi dijelom globalni (rast cijena nafte i goriva), a dijelom lokalni (zloupotrebe i neopravdan rast cijena), i u jednom i u drugom slučaju ključna odgovornost je vlasti, odnosno odsustvo njihovog djelovanja.

"A kada jesu djelovali, onda je to bilo štetno, kao što je povećanje cijena određenih energenata i usluga koje direktno utvrđuju ili odobravaju vlasti, odnosno javna preduzeća", naglasio je Gavran.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik