Trgovina - Hrvatska

Hrvatska uvozi 60 posto svinjskog mesa

I dalje prolaze godine, a Hrvatska ne može izvoziti svinjsko meso u zemlje EU-a, iako za to nema objektivnog razloga, kazao je u petak predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Mladen Kušec na godišnja konferencija Europskog udruženja uzgajivača i proizvođača svinja (EPSPA) koja se održava u Zagrebu.

Kušec je dodao da mu je EU povjerenik nedavno ukazao na dva problema, zbog kojih nema ni simboličnog izvoza domaće svinjetine u zemlje EU. Prvi je, kaže, taj da su domaće farme nedovoljno zaštićene od kontakta sa divljim životinjama, a drugi je blizina zemalja, prije svega Srbije, u kojima i dalje postoji svinjska kuga.

No, Kušec drži da se radi o kontraditornostima, odnosno politici za koju drži da nema uporišta u realnosti, jer Hrvatska ima veliki broj potpuno sigurnih farmi, ali i nedovoljnu proizvodnju (170.000 krmača) svinjskog mesa za domaće potrebe.

To je naš najveći problem, jer se uvozi 60 posto svinjskog mesa u Hrvatsku. Primjerice, zaštićeni dalmatinski pršut se pravi od uvoznih butova, jer im domaći proizvođači ne mogu konkurirati, ističe Kušec.

Predstavnik austrijskog saveza uzgajivača tovljenika i odojka Peter Knapp kazao je da su i austrijski proizvođači svinja, koji su uglavnom mali proizvođači, imali velikih strahova od ulaska u EU. No, dobrom pripremom, prije svega farmera, koji moraju postati konkurentni, ali i uređenja tržišta, na koje se prodaje domaći proizvod po nešto većoj cijeni od uvoznog, uspjeli smo održati domaću proizvodnju.

Naime, potrošaču u Austriji, kaže Knapp, nije žao platiti nekoliko centi više po kilogramu mesa, ako zna da je kvalitetom bolji od uvoznog. Sve se to mora urediti certifikatima i standardima, ističe Knapp.

Izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu Krešimir Kuterovac kazao je da se svinjogojstvo u posljednjih 20 godina promjenilo iz korijena od genetskog materijala, tova svinja i stočne hrane do tržišta mesa.

Primjerice, novi izazov za domaće uzgajivače svinja, ali i one u EU je odredba o dobrobiti životinja, koja određuje da se krmače moraju držati grupno, a ne pojedinačno u boksovima, najmanje tri mjeseca u godini. Agrokor ima 15.000 krmača, te 350.000 tovljenika godišnje.

Ta bi mjera, kaže, mogla smanjiti broj krmača za gotovo 20 posto, jer će zahtijevati od uzgajivača dodatna ulaganja u farme.

Trodnevna konferencija programski je podijeljena u dva dijela. Teorijski dio na kojemu će zemalje članice EPSPA podnositi izvješća o stanju u svinjogojstvu, aktualnoj problematici, prijedloge njihova rješenja, te buduće smjernice razvoja svinjogojstva, te praktičnom dijelu konferencije u kojem će 30-tak gostiju iz 10-ak zemalja oputovati u gater Lukavečki Čret gdje će se upoznati s uzgojem turopoljske svinje.

U subotu, predviđen je posjet Đakovu i gospodarstvu na kojemu se uzgaja crna slavonska svinja, te posjet festivalu kulena u Vinkovcima.