Odlukom Okružnog suda u Ljubljani ceo „Merkator” de fakto prelazi pod „Leks Agrokor”, specijalni namenjen spasavanju najvećeg hrvatskog prehrambeno-trgovačkog lanca, koji je hrvatska Vlada usvojila u aprilu ove godine. Okružni sud u Ljubljani je u petak potvrdio zahtev poverenika hrvatske vlade za „Agrokor”, Ante Ramljaka, i doneo odluku o priznavanju stranog postupka zbog insolventnosti. To je institut koji omogućava slovenački zakon o finansijskom poslovanju, postupcima zbog insolventnosti i prisilnom raspuštanju. To u praksi znači da je insolventnost „Agrokora”, većinskog vlasnika „Merkatora”, sud priznao kao glavni postupak, tako da će Ramljak kao vanredni upravnik „Agrokora” imati prvu i poslednju reč u odlučivanju o imovini tog hrvatskog koncerna u Sloveniji.
Odlukom Okružnog suda u Ljubljani ceo „Merkator” de fakto prelazi pod „Leks Agrokor”, specijalni namenjen spasavanju najvećeg hrvatskog prehrambeno-trgovačkog lanca, koji je hrvatska Vlada usvojila u aprilu ove godine, izveštava portal Siol.net.
Prema informaciji slovenačkog portala, Okružni sud u Ljubljani je u petak potvrdio zahtev poverenika hrvatske vlade za „Agrokor”, Ante Ramljaka, i doneo odluku o priznavanju stranog postupka zbog insolventnosti.
Kako prenosi portal „Sibiz”, to je institut koji omogućava slovenački zakon o finansijskom poslovanju, postupcima zbog insolventnosti i prisilnom raspuštanju.
To u praksi znači da je insolventnost „Agrokora”, većinskog vlasnika „Merkatora”, sud priznao kao glavni postupak, tako da će Ramljak kao vanredni upravnik „Agrokora” imati prvu i poslednju reč u odlučivanju o imovini tog hrvatskog koncerna u Sloveniji.
On može da upravlja "Merkatorom" ili po potrebi da proda „Merkator” ili deo njegove imovine, kao što je srpski Merkator-S, i da kao vanredni upravnik „Agrokora” odluči o merama izvršenja i drugim merama za osiguranje imovine „Merkatora”, koje mogu ulagati njegovi, ali i „Agrokorovi” poverioci na čelu s bankama, i da ima direktan pristup slovenačkim sudovima, tvrdi se u informaciji.
Ovo „Agrokoru” ili Ramljaku daje odrešene ruke čak i u slučaju nestanka Merkatora.
„Sibiz” dodaje da su u „Agrokoru” prvobitno planirali da „Merkator” pod svoje okrilje preuzme prodavnice „Konzuma” u Bosni i Hercegovini, koje je hrvatski maloprodajni lanac dobio u ruke „Agrokorovim” preuzimanjem „Merkatora” 2014. godine.
U „Merkatoru” nisu preterano skloni toj ideji, protive joj se i banke poverioci, jer je to shvataju kao prebacivanje Konzumovog bremena na pleća slovenačkog trgovinskog lanca. Pitanje je mogu li u „Merkatoru”, kog predvodi Tomislav Čizmić, tu nameru sada da izbegnu.
S institucijom priznanja stranog postupka zbog insolventnosti, na Ramljaka prelaze ovlašćenja zastupnika i opunomoćenika za raspolaganje Agrokorovom imovinom u Sloveniji, pa time i sa Merkatorom.
Operacija spasavanja „Konzuma” u BiH, koji bi inače završio u stečaju, verovatno je jedan od ključnih razloga zbog kog se Ramljak obratio sudu u Ljubljani, zaključuje „Siol.net”.
Ovo otvara nekoliko pravnih dilema.
Ramljakovo preuzimanje poluga upravljanja „Merkatorom” bilo bi u direktnom sukobu sa „lex Merkatorom”, posebnim zakonom koji slovenačkoj vladi omogućava da u kompanijama od sistemskog značaja sa više od 6.000 zaposlenih imenuje vanrednog poverenika.
Ovaj zadatak u „Merkatoru” od maja obavlja Gregor Planteu, koji mora, po istom zakonu da zaštiti društvo pred novčanim i trgovinskim tokovima u korist većinskog vlasnika. Nakon „lex Merkatora” „Agrokor” ne sme da daje „Merkatoru” instrukcije koje bi bile štetne za društvo, njegovu imovinu i kreditore.
Portal Siol podseća da je usvajanje „lex Merkatora” slovenačka vlada pravdala „zaštitom javnog interesa u društvu od sistemskog značaja za zemlju.”
To postavlja drugu pravnu dilemu.
Po zakonu, sud može da odbaci zahtev za prekogranično priznanje insolventnosti koji uloži strani upravnik u slučaju ako bi priznanje stranog postupka negativno uticalo na suverenost, sigurnost ili javni interes Republike Slovenije.
Zašto sud u Ramljakovom zahtevu nije video pretnju javnom interesu, ako je to u sukobu sa „lex Merkatorom”, koji je usvojen s ciljem zaštite tog javnog interesa nije poznato.
Žalba protiv odluke koju je usvojio sud u Ljubljani moguća je do kraja meseca, navodi se u informaciji, navodi Siol a prenosi Tanjug.